Pljeskavice, pomfrit & Co.
Pretjerana konzumacija brze hrane može potencijalno povećati rizik od astme i drugih alergijskih bolesti. Tako barem sumnjaju znanstvenici iz West China Hospital na Sveučilištu Sichuan, koji su procijenili ukupno 16 studija. Studije, svaka sa 140 do 500.000 sudionika, provedene su između 2001. i 2015. godine.
Oni koji su redovito jeli brzu hranu imali su 58 posto veći rizik od astme. Češće su se javljale i druge alergijske bolesti poput peludne groznice i ekcema. Veza je bila posebno očita za hamburgere. Što se češće konzumirao, to je rizik bio veći. Vjerojatnost teške astme porasla je s 9 posto na 34 posto ako je brza hrana bila na jelovniku barem tri puta tjedno umjesto jednom ili dva puta. Meta-studija nije pronašla vezu za slatka bezalkoholna pića.
Ali što je zapravo brza hrana? Općenito, takva se hrana često poslužuje u restoranima brze hrane. Obično imaju visok sadržaj kalorija, šećera, soli, transmasti i zasićenih masnih kiselina. No, znanstvenici u studiji nisu precizno definirali pojam. Visoka konzumacija hamburgera, krumpirića itd. može pridonijeti razvoju i napredovanju astme i drugih alergijskih bolesti kroz različite putove. Zasićene masti mogu potaknuti upalne procese i time pospješiti razvoj alergija. Istodobno se konzumira manje voća i povrća s protuupalnim antioksidansima.
Međutim, bolesti imaju složene uzroke. Nisu samo krumpirići i hamburger na tanjuru, već i cijeli životni stil mora biti uključen. Dio povećanja rizika vjerojatno je posljedica višeg indeksa tjelesne mase (BMI) oboljelih. Utjecaj takvih čimbenika ne može se u potpunosti razjasniti u opservacijskim studijama, može se pročitati u časopisu “Respirology”.
Heike Kreutz, www.bzfe.de
