Koronska bolest: pothranjenost i pothranjenost su faktori rizika

Osobito su izloženi riziku od COVID-19 ljudi koji imaju tendenciju pothranjenosti ili pothranjenosti zbog dobi i prethodnih bolesti - ili kod kojih se to razvije ili pogorša tijekom intenzivne njege. To bi moglo uključivati ​​čak i djecu, upozorava prof.dr. medicinski Stephan C. Bischoff sa Sveučilišta Hohenheim u Stuttgartu. Nutricionistica stoga liječnicima savjetuje da pripaze i na stanje uhranjenosti. Ugrožene osobe upozorava da obave preventivne preglede. Prof. Bischoff je sada kao član međunarodnog tima autora objavio daljnje preporuke u vodiču s 10 praktičnih preporuka. Inicijator stručne preporuke je Europsko društvo za kliničku prehranu i metabolizam (ESPEN) u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO).
 
Osim osoba čiji je imunološki sustav već oslabljen starošću i prethodnim bolestima, osobe koje su pothranjene ili pothranjene posebno su izložene riziku od bolesti COVID-19. „Dobar nutritivni status pacijenta značajno smanjuje vjerojatnost teškog tijeka bolesti, razvoja trajnih posljedičnih oštećenja ili čak smrti“, naglašava prof. Bischoff sa Sveučilišta u Hohenheimu.

Međutim, boravak u jedinici intenzivne njege, koji može postati neophodan zbog teških bolesti dišnog sustava, često dovodi do razvoja ili pogoršanja pothranjenosti i pothranjenosti kod pacijenata s COVID-19 zbog upalnih procesa. Iako virus uglavnom zahvaća dišne ​​putove, bolest može biti praćena i mučninom, povraćanjem i proljevom, što također otežava unos i iskorištavanje hrane. Kao rezultat toga, tijelo pojačano razgrađuje skeletne mišiće, što zauzvrat može dovesti do smanjenja kvalitete života, dodatnih bolesti ili čak invaliditeta - i to dugo nakon liječenja u jedinici intenzivne njege. No, prof. Bischoff upozorava da ne treba misliti samo na starije ljude: „U našem društvu pothranjenost i pothranjenost kao i pretilost prilično su prisutni fenomen, čak i među djecom. S tim prethodnim izloženostima povećava se rizik od virusne upale pluća i po život opasnog tijeka infekcije.”

Nutricionist stoga zahtijeva: "Prevencija, dijagnoza i liječenje pothranjenosti i pothranjenosti trebali bi rutinski biti sastavni dio liječenja svakog pacijenta s COVID-19."

Rizične osobe trebale bi pripaziti na prehranu i prije nego što se razbole
Također je važno da rizične osobe obrate više pozornosti na svoj prehrambeni status, posebno u razdoblju prije moguće bolesti COVID-19. "Ljudi s poznatom pothranjenošću ili rizikom od pothranjenosti idealno bi trebali dobiti podršku iskusnih nutricionista ili liječnika", savjetuje prof. Bischoff. Također mogu procijeniti u kojoj je mjeri potrebna nadopuna dnevne prehrane vitaminima i mineralima kako bi se postigla optimalna obrana od infekcije.

Međutim, prof. Bischoff ne može pristati na tezu da predoziranje vitaminima predstavlja posebnu zaštitu. “Važno je spriječiti i liječiti nedostatak mikronutrijenata. Međutim, ne postoje dokazani dokazi da rutinska upotreba mikronutrijenata u visokim dozama kod dobro uhranjenih, zdravih osoba sprječava infekciju s COVID-19 ili poboljšava napredovanje bolesti,” naglašava prof. Bischoff.

Pacijenti u karanteni trebali bi redovito vježbati
Redovita tjelesna aktivnost pacijenata koji su u karanteni zbog sumnje na COVID-19 jednako je važna kao i prehrana. “Međutim, 14-dnevna kućna karantena potiče sjedilački ili ležeći način života, npr. B. ispred televizije ili računala. Samim time smanjuje se redovita tjelesna aktivnost, a time i potrošnja energije”, upozorava prof. Bischoff.

Stoga karantena može dovesti do pogoršanja kroničnih bolesti, debljanja, razgradnje skeletnih mišića i smanjenog imunološkog odgovora. To zauzvrat povećava rizik od bolesti među nezaraženim osobama u karanteni.

Redovito vježbanje kod kuće s raznim jednostavnim i lako izvedivim vježbama već je dobro za održavanje razine kondicije. Ovdje z. B. vježbe jačanja, trening ravnoteže, vježbe istezanja ili kombinacija u pitanju.

Daljnje preporuke o hranjivim tvarima i tretmanima u trenutnoj publikaciji
Daljnje preporuke i prije svega konkretni prijedlozi liječenja za liječnike mogu se naći u vodiču koji je objavio prof. Bischoff kao član međunarodnog tima članova Europskog društva za kliničku prehranu i metabolizam (ESPEN). Publikacija se pojavila u časopisu Clinical Nutrition.

POZADINA: Europsko društvo za kliničku prehranu i metabolizam (ESPEN)
Nekoliko tisuća medicinskih stručnjaka iz cijele Europe okupilo se u ESPEN-u, najvećem svjetskom specijalističkom društvu za medicinu prehrane. Cilj mu je, između ostalog, širenje znanja o ljudskom metabolizmu i kliničkoj prehrani općenito, a posebno o parenteralnoj i enteralnoj prehrani. U tu svrhu podupire eksperimentalna i klinička istraživanja, promiče kontakt između istraživača i kliničara te zagovara visoke etičke standarde u praksi i istraživanju.

Popis stručnjaka: Korona kriza i njezine posljedice
Globalna pandemija korone već ima drastične posljedice: obrazovni sektor, gospodarstvo, svijet rada općenito, ali i međuljudska interakcija vjerojatno će nakon krize biti drugačija nego prije. Kako bismo se s njom mogli razumno nositi, znanstvene činjenice važnije su nego ikad, kako u samoj krizi tako iu vremenu nakon nje. Stručnjaci sa Sveučilišta u Hohenheimu pružaju informacije o različitim aspektima Corona krize i njezinim posljedicama. Rezultati i stručnjaci: www.uni-hohenheim.de/expertenliste-corona-rise