Posljedice nestašice mesa u Drugom svjetskom ratu
Oni koji su u ranom djetinjstvu iskusili nestašicu mesa u Europi tijekom Drugog svjetskog rata često prekomjerno nadoknađuju taj privremeni nedostatak tijekom života. Osobito žene jedu više mesa i stoga imaju veću vjerojatnost da će patiti od komplikacija visoke konzumacije, poput pretilosti i raka. Ovo je rezultat zajedničke studije Leibniz centra za europska ekonomska istraživanja (ZEW) u Mannheimu, Sveučilišta Erasmus Rotterdam i Globalne organizacije rada, za koju su procijenjeni podaci oko 13.000 ljudi iz Italije.
Istraživači su ispitali kako je nestašica mesa tijekom Drugog svjetskog rata u Italiji utjecala na prehrambene navike, indeks tjelesne mase (BMI) i druge zdravstvene parametre pogođenih i njihovih potomaka kasnije u životu. Da bi to učinili, koristili su se podacima talijanskog Nacionalnog zavoda za statistiku (ISTAT).
Tijekom Drugog svjetskog rata (1939.-1945.) u mnogim europskim zemljama zalihe hrane bile su slabe. U Italiji je prosječna potrošnja mesa po stanovniku naglo pala, osobito između 1943. i 1944. godine. To je djelomično zbog činjenice da su mnoge domaće životinje bile zaklane kako bi se zadovoljile potrebe za hranom napadačke njemačke vojske i više nisu bile dostupne stanovništvu. Do 1947. godine potrošnja mesa već se vratila na prijeratnu razinu u gotovo svim regijama Italije.
Prema rezultatima istraživanja, nedostatak mesa u ranom djetinjstvu (do druge godine) imao je posebno jak utjecaj. Također postoje dokazi da su roditelji davali prednost sinovima nego kćerima kada je riječ o obrocima hrane. Između 1942. i 1944. djevojčice su više gubile na težini od dječaka među dvogodišnjom djecom. Istraživači objašnjavaju da su djevojčice bile više pogođene nedostatkom mesa.
U kasnijoj životnoj dobi oboljele žene jele su meso svaki dan češće nego muškarci i općenito su imale manje uravnoteženu prehranu. Također je vjerojatnije da će imati prekomjernu težinu, pretilo i imati određene vrste raka nego ljudi koji nisu iskusili nestašicu mesa. Nakon procjene podataka, njihova su djeca često nastavila s nezdravim prehrambenim ponašanjem u odrasloj dobi.
"Čak i kratkotrajni nedostatak u djetinjstvu ima veliki utjecaj na način života i zdravlje nekoliko generacija", sažima Effrosyni Adamopoulou iz istraživačke grupe ZEW "Politika nejednakosti i distribucije". Trebala bi uslijediti daljnja istraživanja kako bi se bolje razumjele veze i potkrijepili rezultati.
Heike Kreutz, www.bzfe.de
