Zadovoljstvo umjesto tereta – Norveška je uzor kada je u pitanju dojenje
Međunarodni simpozij u BfR-u za 10. obljetnicu Nacionalne komisije za dojenje
Majčino mlijeko je najbolja, najprikladnija i najjeftinija hrana za novorođenče. Dojenje bi stoga za majke zapravo trebalo biti nešto što se podrazumijeva. Ali nije, što pokazuje pogled na trenutnu statistiku. U Njemačkoj se više od 90 posto beba rođenih u bolnicama stavlja na majčina prsa. Međutim, u dobi od 6 mjeseci samo 48 posto beba može uživati u super koktelu. Nedovoljno, smatraju u BfR-u, jer je majčino mlijeko prilagođeno upravo potrebama djeteta i štiti i majku i dijete od bolesti. "Nacionalno povjerenstvo za dojenje pri BfR-u, koje je osnovano prije 10 godina, postavilo si je cilj norveških uvjeta", objašnjava predsjedavajuća profesorica Hildegard Przyrembel. Tamo je u dobi od 6 mjeseci 80% djece još uvijek isključivo dojeno.Uzrok ovog norveškog "čuda dojenja" jedna je od tema međunarodnog simpozija na koji je Nacionalna komisija za dojenje pozvala stručnjake iz cijelog svijeta povodom obilježavanja 10. obljetnice postojanja. Prije 30-ak godina Norveška je bila u sličnoj situaciji kao danas Njemačka: zbog medikalizacije poroda, odvajanja majke i novorođenčeta iz higijenskih razloga i dostupnosti obroka u bocama u svakom trenutku (prema prepisu liječnika) bio je broj majki koje još doje u šestom mjesecu nakon poroda pao je na 30%. "Preokret je započeo 70-ih", kaže profesor Gro Nylander iz Rikshospitaleta u Oslu. “To odražava novu sliku žene o sebi, ali također proizlazi iz činjenice da su država i javnozdravstveni sustav, zajedno s poslodavcima, stvorili uvjete koji omogućuju Norvežankama da isključivo doje svoju djecu dulje od šest mjeseci. Osim toga, dolazi do temeljne promjene u javnom mnijenju koje dojenje više ne doživljava kao teret, već kao užitak.”
Činjenica da se u Njemačkoj sada povećava broj majki koje doje dulje od šest mjeseci svakako je također uspjeh neumornog obrazovnog rada Nacionalne komisije za dojenje pri BfR-u. U njemu liječnici, primalje, savjetnice za dojenje i grupe za samopomoć zajedno rade na poboljšanju uvjeta dojenja u klinici, na poslu i u privatnoj sferi. Ovdje se vodi politika malih, ali učinkovitih koraka. I pokazuje uspjeh. Između ostalog, postignuto je da je 2004. godine prekinuta proizvodnja besplatnih dnevnih porcija mliječne hrane za dojenčad. U prošlosti su takvi testovi doveli neke majke u iskušenje da uopće ne krenu putem dojenja, već da bebe odmah naviknu na bočicu.
Ostali tematski prioriteti simpozija bave se pitanjem utjecaja dojenja na infekcije i razvoj alergija, pretilosti ili dijabetes melitusa u djece: dojenje nije lijek za sve i ne nudi apsolutnu zaštitu, ali djeca koja su dojena imaju manju vjerojatnost razvoj infekcija gornjih dišnih putova i gastrointestinalnog trakta. Dugogodišnja promatranja pokazuju da majčino mlijeko može u određenoj mjeri zaštititi od alergija te da dojenje smanjuje rizik od pretilosti. Dojena djeca također imaju manji rizik od razvoja dijabetes melitusa tipa 1.
Na simpoziju će se raspravljati i o pitanju kada bolesne majke iz zdravstvenih razloga ne bi trebale dojiti dijete. Samo se vrlo malo bolesti smatra preprekom dojenju: prema stručnjacima, majke s infekcijom hepatitisom C, na primjer, mogu dojiti. Majke zaražene HIV-om su drugačije: ne bi trebale dojiti. Pogođene majke trebaju uvijek potražiti kvalificirani savjet.
Ako je moguće, bolesna i nezrela djeca također bi trebala uživati u majčinom mlijeku. To zahtijeva posebne napore osoblja u rodilištima.
Izvor: Berlin [ bfr ]
