Spremni ste za održive grickalice protiv insekata? ;-)
Može se koristiti i u mesnoj industriji! Pljeskavice od insekata, prženi skakavci itd.: Studenti Sveučilišta u Hohenheimu ispituju stavove mladih. U usporedbi s mesom ili mliječnim proizvodima, ekološka i klimatska ravnoteža je izvrsna. Stav primjeren vrsti? Nema problema! Kukci također mogu uvjeriti u fiziologiji ishrane zahvaljujući visokom sadržaju proteina i vrijednim mikronutrijentima. Ipak, u ovoj zemlji još uvijek postoje brojne rezerve prema konzumaciji brašnara, skakavaca i sl. Dovoljan razlog da studenti Sveučilišta Hohenheim u Stuttgartu pobliže pogledaju temu u "Godini znanosti 2020. - Bioekonomija". Kao alternativni izvori proteina, kukci bi mogli dati važan doprinos održivom gospodarstvu sutrašnjice. Kao dio Humboldtovog projekta ponovnog punjenja, pobliže su ispitali koliko su kolege studenti s različitih kolegija otvoreni prema tome.
Zašto toliko ljudi jede škampe, ali ne i skakavce? Jessica Bartholomä, koja studira nutricionističku znanost na Sveučilištu u Hohenheimu, bavi se ovim pitanjem otkad je vidjela izvješće o ekološkim prednostima jestivih insekata.
“Čini se da to nije sam okus”, smatra student prvostupnika. Već je napravila samotestiranje: “Okus insekata ovisi prvenstveno o načinu na koji su pripremljeni. Hrskavi duboko prženi i začinjeni, mogu biti, na primjer, slani međuobrok. S druge strane, rezanci napravljeni od brašna insekata gotovo da nemaju vlastiti okus.”
Zadovoljstvo je stvar uma
Dok se konzumacija insekata u ovoj zemlji ne samo povezuje s testovima gađenja na TV-u, kukci su tradicionalni dio jelovnika u mnogim regijama Afrike, Azije i Južne Amerike. Bogati proteinima, ali i željezom i vitaminom A, primjerice, mogu značajno doprinijeti uravnoteženoj prehrani.
„Vjerujem da bi s obzirom na klimatsku krizu i rastuću svjetsku populaciju, kukci također mogli igrati važnu ulogu u održivoj i zdravoj prehrani za nas u budućnosti. Pojedinačni proizvodi poput pljeskavica ili tjestenine već su se našli na policama trgovina. Zanima me mijenja li se i kako odnos prema takvim nišnim proizvodima“, kaže Jessica Bartholomä.
Trenutni Humboldtov ponovno učitani projekt na Institutu za nutricionističku znanost na Sveučilištu Hohenheim govori upravo o tom pitanju. Najprije su studenti u opsežnom pretraživanju literature dobili pregled situacije istraživanja. Učenici su potom zajedno s voditeljicom projekta Sandrom Flory razvili vlastitu internetsku anketu.
I dalje prevladava skepticizam
U anonimnoj anketi sudjelovalo je ukupno 140 osoba u dobi od 19 do 35 godina: po 35 studenata iz smjerova prehrane, društvenih znanosti, tehničkih i prirodnih znanosti (uključujući poljoprivredne znanosti i medicinu).
„Zapravo, pretpostavili smo da će studenti nutricionističkih znanosti biti posebno otvoreni za ovu temu. U stvari, međutim, pojavila se suprotna slika: samo 3,6% izjavilo je da je prije jelo kukce. U području društvenih znanosti, s druge strane, udio je 40%”, izvještava voditeljica projekta Sandra Flory.
Kada je u pitanju integriranje insekata u svakodnevnu prehranu, poenta je da je spremnost studenata na svim kolegijima podjednako suzdržana: na ljestvici od 1 (= uopće nisam spreman) do 5 (= definitivno). prosječno prihvaćanje rezultati sve četiri skupine između 2,0 i 2,25.
Oko jede s tobom
Različite vrste insekata imaju različite ukusne učinke na ispitane učenike: na primjer, 99% ispitanika je odbilo žohare, dok bi 50% moglo zamisliti da jede skakavce i skakavce. S druge strane, 35% ne odobrava jesti bilo kakvu vrstu insekata.
Oblik uprave također igra odlučujuću ulogu za mnoge studente: 33,6% je izjavilo da želi konzumirati kukce samo u prerađenom obliku. Pljeskavice s hamburgerima postigle su najveće vrijednosti prihvatljivosti, a slijede brašno i rezanci od insekata. S druge strane, sudionici istraživanja bili su nešto manje osjetljivi na kruh, kekse ili kapsule s kukcima.
“36% ispitanika spremno je jesti cijele kukce pržene. Međutim, samo 6,5% ispitanih inzistiralo je da želi jesti kukce samo u vidljivom obliku”, dodaje Jessica Bartholomä.
Motiv Radoznalost prevladava
Sudionici projekta Humboldt reloaded također su od svojih ispitanika željeli saznati zašto bi se odlučili jesti kukce. Uz ocjenu odobravanja od 64%, znatiželja očito nadmašuje ovo. Zaštita okoliša i životinja, s druge strane, su na drugom mjestu s 46 posto, a samo 17 posto ispitanih učenika kao odlučujući motiv navodi zdravlje.
“Rezultati projekta nisu reprezentativni. Budući da je u kontekstu Humboldtovog projekta ponovnog učitavanja fokus u početku bio na filtriranju prikladnih metoda i žarišnih točaka. Učenici su upoznali cjelovit istraživački proces”, objašnjava voditeljica projekta Sandra Flory. “Unatoč tome, dobiveni podaci daju prvi dojam. Bilo bi zanimljivo u budućnosti povećati veličinu uzorka ili ga, primjerice, usporediti s drugim dobnim skupinama ili društvenim miljeima.”
Temu će se, između ostalog, produbiti iu sklopu Humboldt reloaded ljetne škole “FUTURE LABS – Redesigning Life” u rujnu. Zatim studenti imaju priliku razgovarati o potencijalu jestivih insekata za prehranu ljudi i životinja s međunarodnim stručnjacima, s obzirom na održivost i nutritivne aspekte.
Pozadina: Humboldt ponovno učitan
Projekt reformi Humboldt reloaded ima za cilj potaknuti studente na uzbuđivanje znanosti od samog početka. Studenti rade u malim istraživačkim skupinama uz optimalan nadzor. Projekti se izvode u blokovima ili tijekom semestra tijekom jednog do dva semestra. Humboldt reloaded pokrenut je 2011. Godine 2014. Udruženje donatora za njemačku znanost i Rektorska konferencija Sveučilišta dodijelili su prof. Martin Blum, kao inicijator Humboldta ponovnog punjenja, nagrađen je nagradom Ars legendi za izvrsnost u nastavi. Federalno ministarstvo obrazovanja i istraživanja (BMBF) financira Humboldt reloaded u drugom razdoblju financiranja od 2016. do 2020. s oko 7,5 milijuna eura kroz Pakt o kvaliteti nastave.
POZADINA: Godina znanosti 2020|21 – Bioekonomija
U 2020. i 2021. godini, Godina znanosti bit će usmjerena na bioekonomiju – a time i na održivo, bio-temeljeno gospodarstvo. Riječ je o proizvodnji i korištenju prirodnih materijala i resursa na održiv i inovativan način, čime se zamjenjuju fosilne i mineralne sirovine, čine proizvodi ekološki prihvatljiviji i čuvaju biološke resurse. To je potrebnije nego ikad u vremenima klimatskih promjena, rastuće svjetske populacije i drastičnog pada vrsta. Godina znanosti Bioekonomija koju organizira Federalno ministarstvo obrazovanja i istraživanja (BMBF) stavlja ovu temu u središte pozornosti.
Bioekonomija je glavna tema Sveučilišta Hohenheim u istraživanju i nastavi. Objedinjuje poljoprivredni, prirodni, ekonomski i društveni fakultet. Tijekom Znanstvene godine Bioekonomija, Sveučilište Hohenheim na brojnim događanjima informira stručnjake i širu javnost o ovoj temi.
