Istraživači savjetuju promjenu paradigme što se tiče grizenja repa
Prof.dr. Steffen Hoy i Ina Jans-Wenstrup sa Sveučilišta Justus Liebig u Giessenu, u nedavno dovršenom istraživačkom projektu financiranom od QS Science Funda, otkrili su da trenutno ne postoji sigurno, ponovljivo i stoga trajno rješenje za sprječavanje grizenja repa kod svinja. Zahtijevaju inovativna rješenja za prevenciju.
Odgovorni za projekt sumnjaju da uzrok grizenju repa (kaudofagija) leži u visokoj razini motivacije za aktivnost životinja, kojima je interakcija s partnerima u oboru očito zanimljivija od suočavanja s "neživim" predmetima. Sukladno tome, griženje repa ne treba klasificirati kao poremećaj ponašanja kod životinja, već rezultat istraživačkog ponašanja tipičnog za vrstu na "pogrešnom objektu". Istraživači stoga hitno preporučuju promjenu paradigme kada se raspravlja o uzrocima kaudofagije. "Potreban nam je potpuno drugačiji pristup kako bismo kognitivno vrlo zahtjevne i inteligentne svinje zaposlili na takav način da ih ne zanimaju njihovi partneri u boksovima", objašnjava prof. dr. hej Moraju se razviti nova rješenja koja su privlačnija životinjama nudeći različite, promjenjive podražaje. "Ako svi napori ne dovedu do smanjenja broja ozljeda povezanih s dobrobiti životinja uzrokovanih uzajamnim griženjem repova, posljednja trećina repa mora biti kupirana kao intervencija u budućnosti", nastavlja Hoy.
Ni peleti nisu rješenje
Znanstvenici su istraživali može li uporaba raznih peleta uz standardni obrok hrane u uzgoju prasadi biti isprobano i testirano rješenje protiv grizenja repa. Zaključak: Korištenje peleta nije prikladna preventivna mjera za odbiće i prasad u tovu Ostali ispitani čimbenici, kao što su spol, genotip ili dob majke, imali su mali ili nikakav utjecaj na ponašanje životinja. U 14 ciklusa uspoređeno je ukupno 1.376 prasadi s nekupiranim repovima s 1.190 prasadi s kupiranim repovima. Polovica prasadi s dugim repom hranjena je standardnim obrokom, druga polovica životinja standardnim obrokom uz dodatak slame, sijena ili peleta od šišarki hmelja (kao dodatak krmnoj smjesi, au slučaju peleta sijena i za ad libitum aktivnost). U svim pokusima zabilježen je visok postotak grizenja repa. Korištenje peleta od slame i sijena nije imalo utjecaja na ponašanje životinja, korištenje peleta od šišarki pokazalo je razlike u ponašanju, no udio djelomičnog ili potpunog gubitka repova također je bio vrlo visok i iznosio je više od 50 posto.
U 14 ciklusa uspoređeno je ukupno 1.376 prasadi s nekupiranim repovima s 1.190 prasadi s kupiranim repovima. Polovica prasadi s dugim repom hranjena je standardnim obrokom, druga polovica životinja standardnim obrokom uz dodatak slame, sijena ili peleta od šišarki hmelja (kao dodatak krmnoj smjesi, au slučaju peleta sijena i za ad libitum aktivnost). U svim pokusima zabilježen je visok postotak grizenja repa. Korištenje peleta od slame i sijena nije imalo utjecaja na ponašanje
kod životinja, korištenje peleta češera hmelja pokazalo je razlike u ponašanju, ali udio djelomičnog ili potpunog gubitka repova također je bio vrlo visok i iznosio je više od 50 posto.
Za QS Science Fund
Sve sankcije koje sudionici sheme moraju platiti za kršenje QS zahtjeva pritječu u QS Science Fund. Stoga podupire istraživačke projekte ili znanstvene događaje o temama vezanim uz sigurnost hrane i hrane za životinje, kao i zdravlje i dobrobit životinja. Između ostalog, visoka relevantnost istraživačkog projekta za gospodarske sudionike u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji odlučujuća je za financiranje iz fonda za znanost. Svi trenutno financirani i već završeni projekti su u tijeku QS znanstveni fond objavljena.
