Cijepljenje veprova: životinja prihvatljiva alternativa kastraciji prasadi bez anestezije

Mi, urednici fleischbranche.de, već prije 3 dana o novom odluka savezne vlade napisano kastraciji praščića. Sveučilište u Hohenheimu sada je objavilo alternative: Umjesto kirurške kastracije prasadi: Cijepljenje protiv mrlje od vepra je alternativa koja najviše odgovara životinjama. Sveučilište u Hohenheimu istražuje alternative prethodno uobičajenoj, bolnoj kastraciji prasadi bez anestetika: molba za imunokastraciju. Dva mala uboda umjesto dva bolna posjekotina – već dugo postoji alternativa kirurškoj kastraciji prasadi bez anestezije prilagođena životinjama. U tzv. imunokastraciji farmeri cijepe mušku prasad u dva koraka kako bi u trenutku klanja bili usporedivi sa životinjama prije puberteta. No, iako je odobren i štiti životinje, tržište se još uvijek bori s postupkom. Već dobru godinu znanstvenici sa Sveučilišta Hohenheim u Stuttgartu koordiniraju europski istraživački projekt koji ima za cilj unaprijediti imunokastraciju kako bi postala konkurentnija, ekološki prihvatljivija i još više usmjerena na dobrobit životinja. Federalno ministarstvo hrane i poljoprivrede (BMEL) financira projekt preko Federalnog ureda za poljoprivredu i hranu (BLE) s ukupno gotovo 1,3 milijuna eura. Na Sveučilištu u Hohenheimu dobrih 283.000 eura financiranja projekt čine istraživačkim fokusom.

To je trenutno jedan od najvećih izazova za proizvodnju svinja u Europi: dosadašnja praksa kastriranja prasadi bez ikakve anestezije nespojiva je s današnjim standardima dobrobiti životinja. Zapravo, trebalo bi ga zato zabraniti krajem godine – Bundestag još raspravlja hoće li se taj datum odgoditi.

Problem: Oni koji su uključeni ne slažu se koja je alternativna metoda najprikladnija. „Činjenica je da je svijest o problemu općenito porasla u Europi“, objašnjava prof.dr. Volker Stefanski, stručnjak za svinje na Sveučilištu Hohenheim. „A sa stajališta dobrobiti životinja, postoji metoda koja najbolje ispunjava zahtjeve: imunokastracija, kojom se životinje cijepe protiv mrlje od svinja.“ Dostupna je odmah, odobrena je već 15 godina i već je dobro uhodana u Belgiji, na primjer, širenje."

Ipak, imunokastracija se u Njemačkoj još uvijek gotovo ne prakticira. Kako bi to promijenili, on i njegovi kolege iz Hohenheima, apl.prof.dr. Ulrike Weiler, prof.dr. Korinna Huber, prof.dr. Ludwig Hölzle, doktorandi Linda Wiesner i Kevin Kress te sedam partnerskih institucija iz cijele Europe kako se metoda može optimizirati. Naziv istraživačkog projekta: SuSI - skraćenica za "Održivost u proizvodnji svinjskog mesa s imunokastracijom".

Nije u skladu s dobrobiti životinja: tov svinja, kastracija u općoj i lokalnoj anesteziji
Sve ostale alternative ne predstavljaju nikakvu stvarnu korist sa stajališta dobrobiti životinja, potvrđuje prof.dr. Hamlet. “Prilikom tova nekastriranih nerastova neugodan miris svinje koji ima meso neke svinje samo je jedan od problema”, objašnjava stručnjakinja. “Bez kastracije, životinje pokazuju mnogo agresivnije ponašanje. Posebno je rašireno grizenje penisa: otprilike jedna od deset životinja zadobi ozbiljne ozljede, često bolnije od kirurške kastracije.”

U slučaju kastracije u općoj anesteziji, s druge strane, nisu problem samo visoki troškovi: „Kod plinske anestezije oko petina životinja nema odgovarajuću anesteziju“, objašnjava prof.dr. Hamlet. “Osim toga, odojci imaju samo male rezerve energije i moraju piti svakih pola sata. Tako propuštaju obroke i zbog toga postaju oslabljeni. Osim toga, postoji povećan rizik da će ih majka zgnječiti.”

Također je kritična prema lokalnoj anestetici koju često zagovara sam farmer: “Anestetik je sam po sebi bolan i nije ga lako primijeniti, čak ni veterinarima. Dakle, ne samo da je metoda nepouzdana, ona zapravo može uzrokovati više stresa životinjama nego prijašnja praksa.”

Imunokastracija: neizvjesnost i nedostatak tržišnog prihvaćanja
Prema istraživačima, imunokastracija je stoga metoda izbora. Vepar prima dva cijepljenja koja stimuliraju imunološki sustav na stvaranje antitijela protiv endogenih hormona. Nakon drugog cijepljenja prestaje proizvodnja hormona i odgađa se početak puberteta. Trošak je oko 2,50 eura po injekciji, a farmer to može učiniti sam. "Zapravo, metoda podjednako služi zaštiti potrošača i dobrobiti životinja", kaže prof. dr. Stefanski.

Činjenicu da se to do sada gotovo nije prakticiralo u Njemačkoj, prije svega, u nedostatku prihvaćanja na tržištu, jer su trgovci i klaonice do sada uglavnom odbijali proizvode. "Postupak također znači promjenu u proizvodnom lancu", objašnjava prof. Štefanski. „Sada proizvođač odojka radi kastraciju, ali imunokastracija se odvija kasnije. Korak rada i troškovi stoga se prenose na tov - i ta promjena sa sobom donosi neizvjesnost. "

U istraživačkom projektu SuSI istraživači sada žele dodatno optimizirati sva tri stupa održivosti - ekonomiju, okoliš i socijalne aspekte - u imunološkoj kastraciji: Trebala bi postati konkurentnija i ekološki prihvatljivija te dobrobit životinja, a time i želje potrošača, uzeti u obzir što je bolje moguće.

Imunokastracija bi trebala biti standardna metoda
„Već sada možemo reći da je imunokastracija u mnogim aspektima bolja od ostalih metoda“, izvještava prof. dr. Stefanski. "Ekološka ravnoteža je već bolja i životinje su normalne s obzirom na čir na želucu, što ukazuje na malo stresa."

Prema riječima stručnjaka, imunološki kastrati općenito pokazuju znatno manje agresivno ponašanje. “Također jedva jašu na svojim kolegama iz penala i jedva iskapaju. Ozljede uzrokovane ugrizom penisa stoga su rijetke.“ Ukratko: Prema trenutnom stanju znanja, imunokastracija je pouzdana i donosi pozitivnu promjenu u ponašanju. "Procedura bi stoga trebala biti standardna u budućnosti."

Istraživački projekt ispituje ekološke, ekonomske i socijalne aspekte
Na Sveučilištu u Hohenheimu fokus je prvenstveno na dobrobiti životinja. U istraživačkoj stanici Unterer Lindenhof znanstvenici testiraju ukupno oko 140 svinja – nekastriranih nerastova, imunokastrata i klasično kastriranih životinja.

Neke od životinja žive u uvjetima koji odgovaraju ekološkom uzgoju, dok se druge drže u konvencionalnim, ali stabilnim uvjetima. Konačno, zadržava se treći dio kako se to često radi u praksi: Konvencionalni smještaj, ali s preseljenjem nakon imunizacije - pri čemu promijenjen sastav skupine predstavlja faktor stresa za životinje.

Istraživački tim koristi različite čimbenike kako bi utvrdio kako to utječe na životinje. Promatraju kako se agresivno i seksualno ponašanje mijenja. Uzimaju uzorke krvi kako bi nakon imunizacije provjerili prisutnost antitijela koja potiskuju muške spolne hormone i utvrdili korelira li ponašanje pojedinca s razinom hormona.

Nakon što su životinje zaklane, veterinari Hohenheima prof.dr. Ludwig Hölzle i prof.dr. Korinna Huber ispitivala je zdravlje crijeva i sastav mikroorganizama u crijevima životinja. Provjeravaju ima li čira na želucu i šalju uzorke partnerskim institucijama: slovenski partneri ispituju meso senzorima, dok uzorci stolice idu belgijskom partneru na ekološku ravnotežu.

Do kraja projekta u kolovozu 2020., projektni partneri žele steći uvid u ishranu imunokastrata, žele postići još bolju ekološku ravnotežu uz manje izlučivanje dušika i bolju ravnotežu stakleničkih plinova. Njihov cilj je poboljšati ekonomičnost procesa, ispitati prihvaćanje potrošača i osigurati visoku kvalitetu proizvoda.

POZADINA korištenih pokusnih životinja
U projektu SuSI koriste se masni hibridi (Pietrain / German Landrace). Životinje uzgaja Unterer Lindenhof, istraživačka stanica Sveučilišta u Hohenheimu. U dobi od oko šest mjeseci životinje se, kao i njihovi vršnjaci s normalnih tovilišta, dovode na klanje. Održava se u Centru za obrazovanje i znanje Boxberg (Državni zavod za svinjogojstvo LSZ).

Prema izvješću o laboratorijskim životinjama iz 2017. godine, svinje su bile treća najčešća laboratorijska životinja na Sveučilištu Hohenheim s 237 životinja nakon pilića (4.705 životinja) i kućnih miševa (603 životinje).

POZADINA: Projekt održiva proizvodnja svinjetine s imunokastratima (SuSI)
SuSI istraživački projekt započeo je 1.9.2017. rujna 31.8.2020. i trajat će do 283.179. kolovoza 1.293.000. godine. Federalno ministarstvo hrane i poljoprivrede (BMEL) financira ga preko Federalnog ureda za poljoprivredu i hranu (BLE) na Sveučilištu Hohenheim sa XNUMX eura, ukupan iznos financiranja je XNUMX eura.

Sveučilište u Hohenheimu koordinira projekt. Partneri u suradnji su:

• Institut za poljoprivredna i ribarska istraživanja (Belgija),
• Francuski nacionalni institut za poljoprivredna istraživanja (Francuska),
• Kmetijski institut SLovenije = Agricultural Institute of Slovenia (Slovenia),
• Sveučilište u Ljubljani - Veterinarski fakultet (Slovenija),
• Centar za istraživanje svinja SEGES (Danska),
• Sveučilište prirodnih znanosti u Varšavi (Poljska),
• Sveučilište Wageningen (Nizozemska).

Web stranica: https://susi.uni-hohenheim.de/

POZADINA: Istražite teškaše
33,1 milijuna eura u fondovima trećih strana nabavili su znanstvenici sa Sveučilišta u Hohenheimu 2017 za istraživanje i nastavu. U nizu, serija "teška istraživanja" predstavlja izvanredne istraživačke projekte s financijskim obujmom od najmanje 250.000 eura za apparativna istraživanja i 125.000 Euro za netehnička istraživanja.

Više informacija
Stručni popis kastracija prasadi