Klima potrošača: srednje niska ili silazni trend?
Rezultati GfK studije potrošačke klime u srpnju 2004
Raspoloženje među njemačkim potrošačima još uvijek nije dobro. Nakon pozitivnog kretanja u lipnju, svi pokazatelji koji bilježe raspoloženje potrošača u Njemačkoj ponovno su u srpnju pali. To je utjecalo i na pokazatelj potrošačke klime, za koji je GfK u kolovozu prognozirao vrijednost od 3,4 boda.U prethodnom su mjesecu svi pokazatelji raspoloženja potrošača, odnosno ekonomska i prihodovna očekivanja te sklonost potrošača većim kupnjama, značajno porasli. No, nada da bi to mogao biti prvi znak promjene raspoloženja nije potvrđena u srpnju: rast gospodarskih i dohodovnih očekivanja iz prethodnog mjeseca više je nego preokrenut u srpnju. Ponovno je pala i sklonost kupnji. Sukladno tome, potrošačka klima za kolovoz predviđa značajno nižu vrijednost od 3,9 boda nakon revidiranih 3,4 bodova u srpnju.
To pokazuje da su potrošači trenutačno očito manje optimistični od poduzetnika (ifo), financijskih analitičara (ZEW) i instituta za ekonomska istraživanja, koji su postupno povisili prognozu rasta za ovu godinu – posebice zbog dobrog izvoznog poslovanja.
Ekonomska očekivanja: trend negativan
Potrošači trenutno nisu impresionirani institutima za ekonomska istraživanja postupnim povećanjem prognoza rasta njemačkog gospodarstva prema dva posto. Nakon znatno većeg optimizma u lipnju nego prethodnog mjeseca, u srpnju je opet krenulo nizbrdo s minusom od 8,5 bodova na vrijednost od minus 20,5 bodova. Niža vrijednost zadnji put je izmjerena u svibnju 2003. godine. Od prijelaza u 2003./2004. godinu, kada je pokazatelj nakratko čak i premašio višegodišnju prosječnu vrijednost od nule, bilježi trend pada - jer je nakon rasta u jednom mjesecu uslijedio razmjerno veći pad u sljedećem mjesecu.
Potrošači gube vjeru da će u dogledno vrijeme doći do pravog gospodarskog zaokreta, koji bi mogao donijeti i oživljavanje tržišta rada kojem se osobito nadaju. Kontinuirano visok broj nezaposlenih i rasprave koje trenutno pokreću na mnogim mjestima o preseljenju radnih mjesta, povećanju radnog vremena i, odnedavno, mjerama uvedenim s Hartz IV za kombiniranje nezaposlenosti i socijalne pomoći, potiču njihove sumnje u to jesu li privatni sektor i politika u poziciji su pokrenuti gospodarski oporavak - ne samo za dobrobit poduzetnika, već i za dobrobit “malog čovjeka s ulice”.
Razvoj prihoda: cik-cak kurs s nagibom prema dolje
Konstantni usponi i padovi u očekivanjima potrošača u odnosu na osobni dohodak u Njemačkoj nastavljeni su iu srpnju. Nakon što je u lipnju došlo do znatnog rasta pokazatelja, u srpnju je ponovno pao: s minusom od 7,5 bodova nakon rasta od 3,5 u prethodnom mjesecu. Pokazatelj očekivanih prihoda trenutno je na minus 14 bodova. Od sredine prošle godine redovito je u jednom mjesecu rasla, au sljedećem ponovno padala. Kao i kod pokazatelja gospodarskih očekivanja, gubici očekivanih prihoda također su bili nešto veći od dobitaka u prethodnom mjesecu, tako da pokazatelj ima trend blagog pada.
Očito rastući pesimizam oko prihoda prvenstveno je potaknut velikom neizvjesnošću s kakvim će se financijskim ograničenjima privatna kućanstva suočiti u budućnosti. Tome značajno pridonosi nastavak rasprave o reformi zdravstva, kapitaciji i osiguranju građana ili mješavini jednog i drugog. Osim toga, raste strah od nezaposlenosti, koju - u pozadini rasprave Hartz IV - doživljavaju kao prijeteću, osobito stariji zaposlenici. Rasprave koje su izbile oko DaimlerChryslera i drugih kompanija o uštedama, produljenju radnog vremena i premještanju poslova čine da se građani osjećaju kao "pravi" patnici propalih politika i lošeg upravljanja privatnih tvrtki.
Sklonost kupnji: stalna nevoljkost
Nijemci su u srpnju najviše izgubili sklonost kupnji: pokazatelj je pao za gotovo 13 bodova na minus 37,4 boda. Time je prekinut blago pozitivan trend koji je bio vidljiv unatoč usponima i padovima prethodnih mjeseci. Nedavni negativni razvoj izravno je posljedica postupno sve pesimističnijih očekivanja u pogledu razvoja gospodarstva i osobnih dohodaka. Oba ova čimbenika potiču potrošače na oprez, osobito pri kupnji dugotrajnijih potrošačkih proizvoda kao što su proizvodi potrošačke elektronike.
Očito je sve više njemačkih građana uvjerenih da su oni gubitnici u reformskim raspravama. Zbog toga nastavljaju suzdržavati svoju potrošačku potrošnju. Složeni učinak je da potrošači očekuju porast cijena - još jedan faktor koji prigušuje njihovu želju za potrošnjom.
Potrošačka klima: Quo vadis?
S obzirom na ponovno pogoršanje raspoloženja potrošača i činjenicu da svi pokazatelji raspoloženja koji se odnose na potrošačku klimu također imaju trend pada, predvidljivo je da će potrošačka klima sveukupno oslabiti. Indikator potrošačke klime predviđa vrijednost od 3,4 boda za mjesec kolovoz - nakon revidirane vrijednosti od 3,9 bodova u srpnju.
Mnogo toga ukazuje na to da se obistinjuje već mjesecima prisutna bojazan da privatna potrošnja ove godine neće biti učinkovit poticaj gospodarskom razvoju. Izvoz očito igra ključnu ulogu. S druge strane, domaća će potražnja vjerojatno biti prilično slaba do kraja ove godine. Temeljiti zaokret može se očekivati tek kada potrošači shvate da se situacija na tržištu rada iz temelja olakšava i da se nazire kraj financijskoj, a ponekad i egzistencijalnoj neizvjesnosti.
Na studiju
Rezultati proizlaze iz studije "GfK-Wirtschaftsdienst Verbraucher- und Sparklima" koju je objavio GfK Marktforschung. Temelje se na mjesečnim intervjuima s potrošačima koji se vode u ime Komisije EU. U prvoj polovici svakog mjeseca oko 2.000 reprezentativno odabranih ljudi pita se, među ostalim, kako ocjenjuju ukupnu gospodarsku situaciju, sklonost kupnji i očekivana primanja.
Izvor: Nürnberg [ gfk ]
