Utjecaj kolesterola iz hrane na razinu kolesterola u krvi
Dugo se vremena vjerovalo da se ateromi (također i plakovi = zadebljanja u arterijama) sastoje pretežno od kolesterola. Prema kasnijim, detaljnijim analizama, arterijski plak sastoji se samo od oko 5% lipida i kolesterola, a većinu čine vezivno tkivo (80%), kalcij (7%) te pjenaste stanice i limfociti. Preporuke za smanjenje rizika od KBS-a dijetom s niskim kolesterolom daju se i danas, unatoč svim dokazima koji govore suprotno.
Smanjenje kolesterola u serumu koje se očekuje od dijetetskih mjera obično je 5-10%. U prosjeku, u brojnim kontroliranim studijama i zdravstvenim ispitivanjima, smanjenje je bilo samo 3-6%. Ispravljanje povišene razine kolesterola samo promjenom prehrane nije prikladna mjera. Osim toga, raznolikost hrane znatno trpi, izaziva osjećaj frustracije i uskraćenosti kao i strahove (povećani stres) i često dovodi do poremećaja prehrane. Stres može povećati razinu u serumu za 65 mg/100 ml. Ono što je također zanimljivo u ovom kontekstu je da čak i ako imate manji unos kolesterola, ne morate se odreći mesa ili mesnih prerađevina. Količina kolesterola koja se konzumira s ovom hranom često je precijenjena. Uz 150 g mesa dnevno, prosječan sadržaj kolesterola od 45-65 mg kolesterola/100 g sirovina (govedina, svinjetina, perad) i apsorpcija kolesterola od 35-50%, između 25 i 50 mg apsorbabilnog kolesterola su apsorbira po danu. Apsorpcija se smanjuje s povećanjem sadržaja kolesterola i udjela biljnih sterola u hrani.