Udio izravnih trgovaca opada

Njemački potrošači kupuju većinu svojih jaja u maloprodaji hrane; U 2003. različita trgovačka mjesta okupila su 72 posto ili 5,2 milijarde artikala. U tome su diskonti činili dobrih 62 posto; Aldi je tijekom godine pretrpio značajne gubitke. Kupnju jaja u Aldiju od 30,8 posto prvi su put 2003. premašili ostali diskonti s 31,6 posto. U hipermarketima se jajima opskrbilo 27,6 posto, au trgovinama tradicionalnom hranom i supermarketima oko deset posto.

Prošle godine 28 posto potrošača koristilo je prodajne kanale orijentirane na potrošače. Tjedne tržnice, prodaja kod kuće i izravna prodaja od proizvođača do potrošača i dalje igraju važnu ulogu, ali dugoročno će ova grupa izgubiti tržišni udio u korist trgovaca hranom na malo.

1.   0 Kommentar
2.   1018 puta prikazano

Central Association of Natural Guts e. V. podržava dodjelu nagrada kao dugogodišnji sponzor

Karnevalsko društvo 'Schlotte eV' dodijelilo je 19. veljače po trinaesti put izborni 'Saumagen red'. Ovogodišnja dobitnica je glumica Marie-Luise Marjan, između ostalog poznata i kao "Majka Beimer" iz televizijske serije "Lindenstrasse".
 

1.   0 Kommentar
2.   1142 puta prikazano

U protekloj 2003. godini Abraham je ponovno izvijestio o vrlo uspješnom poslovanju. Tržišni lider za sirovu šunku povećao je prodaju za 11 posto na 147 milijuna eura. S 3,4 milijuna proizvedenih pršuta tvrtka Seevetal dosegla je novi rekord, povećanje količine od 13 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Uprava Abrahama s (slijeva) Jürgenom i Ralfom Abrahamom i Heinerom Zajoncem može biti zadovoljna 2003.

1.   0 Kommentar
2.   1377 puta prikazano

Bruto marža 2003. privremeno negativna

Modelski izračuni ekonomskih rezultata u tovu goveda za 2003. godinu pokazuju da su njemački tovljači bikova samo od siječnja do ožujka bez premije ostvarili pozitivnu bruto maržu (prihod od klanja umanjen za troškove stočne hrane i tele). Od travnja 2003. bruto marža bila je negativna; Prihod od klanja bikova više nije pokrivao izdatke za glavne troškovne vrste hrane i telad. Nadoknada ostalih vrsta troškova nije dolazila u obzir bez premije.

Nepovoljni ekonomski rezultati u tovu bikova posljedica su, s jedne strane, viših troškova za produktivnu telad: u usporedbi s prethodnom godinom, tovljenici su 2003. godine morali uložiti u prosjeku oko 36 eura više po teletu za mlade životinje. S druge strane, prodaja mladih bikova bila je pod pritiskom većim dijelom godine: između ožujka i kolovoza cijene mladih bikova bile su privremeno 50 centi po kilogramu ispod prošlogodišnje razine. Ovaj pad cijene je imao više razloga:

1.   0 Kommentar
2.   1398 puta prikazano

Cijene u trgovinama nastavile su padati iu veljači

Trenutačno dovoljna ponuda standardnih jaja trenutno nudi njemačkim potrošačima jeftinije mogućnosti kupovine nego prije: sada moraju platiti samo prosječno 1,17 eura za paket od deset standardnih proizvoda (uglavnom iz kaveznog uzgoja) u težinskoj kategoriji M; Početkom godine ta je prosječna cijena na maloprodajnoj razini iznosila 1,31 euro. Ponuda jaja iz konvencionalnog slobodnog držanja i uzgoja u štalama, međutim, nije tako velika. Trgovine za to naplaćuju slične cijene kao i prije. Za deset jaja iz slobodnog uzgoja, težinske klase M, prosječna cijena bila je 1,88 eura, dok su jaja iz štale u prosjeku stajala 1,71 euro.

Razvoj cijena prilagođen potrošačima rezultat je relativno tihog poslovanja. Potražnja trenutno nije osobito živa u potrošačkom sektoru, kao ni u industriji proizvoda od jaja i bojadnicama. Izvozne mogućnosti su također ograničene. Situacija će se vjerojatno promijeniti tijekom ožujka, posebice s obzirom na Uskrs u prvoj polovici travnja. Tada će se vjerojatno povećati interes za kupnju jaja na svim razinama. Cijene bi tada mogle ponovno malo porasti.

1.   0 Kommentar
2.   1018 puta prikazano

Preliminarna bilanca opskrbe za 2003. godinu

Učinci ptičje gripe u proljeće 2003. jasno se odražavaju u privremenim brojkama za nizozemsko tržište peradi koje sada predstavlja Product Board: proizvodnja mesa peradi pala je prošle godine na oko 517.000 tona, 27 posto manje nego 2002. Nizozemska proizvodnja bio dovoljan i još uvijek dovoljno dobar da zadovolji domaće potrebe; međutim, stupanj samodostatnosti smanjio se za 45 postotnih bodova na 149 posto. U 2003. potrošnja je pala za pet posto na 346.000 tona mesa peradi.

Unatoč gubicima proizvodnje, Nizozemska je ostala neto izvoznik peradi u 2003. Međutim, izvoz mesa peradi pao je za 15 posto na 649.000 tona. Izvoz žive peradi pao je još drastičnije, za 72 posto, na 20.000 tona. Razlog tome je, među ostalim, privremena zabrana kretanja žive peradi zbog ptičje influence.

1.   0 Kommentar
2.   955 puta prikazano

Federalni građani daleko iza

Potrošnja govedine i teletine u EU 2003. (procjena), u kg po stanovniku

1.   0 Kommentar
2.   1010 puta prikazano

Ekolog iz Jene uključen u studiju o utjecaju zabrana ribolova

Ribari ulove više nego što misle. Količina koju ulove također utječe na prehrambeno ponašanje morskih ptica. Na primjer, veliki pomornik - poznat i kao pomornik - prilagodio se "pokupiti" dio svoje hrane izravno s ribarskih brodova. Tamo se premalena ili neupotrebljiva riba baca natrag izravno u more kao "prilov". Ove ribe, koje "služe" ljudi, pomornici su prepoznali kao lak plijen i postale su sastavni dio njihove prehrane. "Pomorići su generalisti, jedu gotovo sve", objašnjava Simone Pfeiffer s Instituta za ekologiju Sveučilišta u Jeni. Veliki pomornici prilagodili su svoje prehrambene navike dugogodišnjim praksama ribolova na takav način da ribu love sami, a male morske ptice samo nadopunjuju hranu koju ulove.

1.   0 Kommentar
2.   1098 puta prikazano

"Kvaliteta mora biti važnija od cijene"

Njemačko poljoprivredno društvo (DLG) održalo je svoje „Međunarodno natjecanje kvalitete za šunku i kobasice" u izložbenim dvoranama u Kasselu. Natjecanje, koje se svake godine održava na različitim lokacijama, najveći je neutralni test kvalitete mesnih proizvoda u Njemačkoj. Oko 5.000 mesa proizvode je kvalitativno ocijenilo 500 stručnjaka. Istodobno se provode ispitivanja u nekoliko laboratorija. Prema riječima direktora DLG-a dr. Reinharda Grandkea, za neometano odvijanje ovako velikog događaja potrebna je posebna infrastruktura i posebni logistički zahtjevi Funkcionalna sajamska konstrukcija u Kasselu optimalno ispunjava te zahtjeve."Zato dolazimo uvijek rado dolazimo ovdje."

dr Grandke je bio zadovoljan što su se registracije proizvoda za ovogodišnje natjecanje "Schinken und Wurst" povećale za četiri posto u odnosu na prethodnu godinu. Time je jasno da se mnoge tvrtke u mesnici i industriji mesnih proizvoda oslanjaju na neutralno ispitanu kvalitetu. Shvatio je to kao pravi signal. „Jer kada su u pitanju meso i mesne prerađevine, moramo osigurati da dobra kvaliteta ponovno postane važnija od najniže moguće cijene.

1.   0 Kommentar
2.   1074 puta prikazano

Mnogi potrošači kunu se u probiotike (grčki: za život) i njihove navodne učinke na promicanje i očuvanje zdravlja. Probiotici su određeni živi mikroorganizmi koji se danas dodaju mnogim namirnicama – posebice mliječnim proizvodima poput jogurta, ali sve više i sirovim kobasicama poput salama. Potrošači su spremni platiti više za dodatnu zdravstvenu korist koja je mnogo puta reklamirana. Je li to opravdano, jesu li dodatne zdravstvene dobrobiti znanstveno dokazane? Znanstveni direktor prof.dr. Achim Stiebing (Sveučilište primijenjenih znanosti Lippe i Höxter).

Bakterije mliječne kiseline spadaju među klice koje promiču zdravlje. Također se prirodno nalaze u hrani koja je fermentirana mliječnom kiselinom, poput jogurta ili kiselog mlijeka. Tako npr. Na primjer, početkom ovog stoljeća dugovječnost stanovništva jugoistočne Europe povezivala se s velikom konzumacijom kiselih mliječnih proizvoda.

1.   0 Kommentar
2.   1109 puta prikazano

Reforma zdravstva podiže cijene

Kako je izvijestio Savezni zavod za statistiku, indeks potrošačkih cijena za Njemačku je u siječnju 2004. porastao za 2003% u odnosu na siječanj 1,2. godine. U odnosu na prosinac 2003. zabilježen je porast od 0,1%. Time je potvrđena procjena za siječanj 2004. temeljena na rezultatima šest saveznih država. U prosincu 2003. godišnja stopa promjene iznosila je 1,1%, au studenom 1,3%.

Učinci zdravstvene reforme dali su veliki doprinos rastu cijena. Bez potrošnje na zdravstvenu zaštitu, ukupni bi se indeks u siječnju povećao za 0,6%. Posebno su značajne bile participacije onih sa zakonskim zdravstvenim osiguranjem za farmaceutske proizvode, lijekove i terapijske uređaje, kao i za zdravstvene usluge (vidi objašnjenja u nastavku).

1.   0 Kommentar
2.   1032 puta prikazano