Razlika između alergije i nepodnošljivosti hrane
Svaki peti Amerikanac misli da je alergičan na određenu hranu. No, ta je sumnja medicinski potvrđena tek u deset posto. Mnogi od oboljelih vjerojatno ne pate od alergije, već od intolerancije na hranu. To je rezultat nedavne studije koja je procijenila podatke više od 40.000 XNUMX odraslih osoba srednje dobi u Sjedinjenim Državama.
Alergija je kada tijelo pretjerano reagira na određene namirnice, poput kikirikija ili ribe. To je imunološki posredovana obrambena reakcija na male gradivne blokove proteina, takozvane alergene. Dolazi do senzibilizacije i tijelo proizvodi specifična antitijela. Ako ponovno dođete u kontakt, mogu se pojaviti kožne reakcije poput koprivnjače ili čak anafilaktičkog šoka.
Svatko tko se redovito bori s gastrointestinalnim tegobama mogao bi patiti od intolerancije na mliječni šećer (netolerancija na laktozu) ili fruktozu (malapsorpcija fruktoze). U slučaju intolerancije na hranu, imunološki sustav nije uključen. Najčešće je poremećen metabolički proces. U slučaju intolerancije na laktozu, na primjer, nedostaje enzim laktaza, pa se mliječni šećer ne može dovoljno ili uopće razgraditi.
U Njemačkoj se pretpostavljaju brojke slične onima u SAD-u. S obzirom na to, nema smisla izbjegavati određenu hranu samo pod sumnjom. To smanjuje kvalitetu života i povećava rizik od nedostatka hranjivih tvari. "Svatko tko sumnja na alergiju na hranu trebao bi posjetiti stručnjaka", savjetuje Harald Seitz, nutricionist pri Saveznom centru za prehranu (BZfE). Za ispravnu dijagnozu prvo se bilježi povijest bolesti. Tek nakon kožnih i krvnih pretraga te dijetetskih postupaka daje se preporuka o prehrani. “U slučaju alergije, hranu treba strogo izbjegavati jer čak i tragovi mogu izazvati opasne reakcije. Nasuprot tome, u slučaju intolerancije male količine obično nisu problem”, objašnjava Seitz. Proizvodi bez glutena i laktoze imaju zdravstvene koristi samo ako postoji liječnička dijagnoza celijakije ili intolerancije na laktozu. "Free-from proizvodi znatno su skuplji i sami po sebi nisu zdraviji", kaže Seitz.
Heike Kreutz, www.bzfe.de
