dijeta i depresija
Naša prehrana ne utječe samo na naše tijelo i kondiciju, već i na našu psihu. Na primjer, konzumiranje manje voća i povrća može povećati rizik od depresije, izvještavaju kanadski znanstvenici. Dugotrajno istraživanje Sveučilišta u Torontu uključilo je više od 27.000 muškaraca i žena u dobi od 45 do 85 godina koje su pratili oko 20 godina. Ispitanici su sudjelovali u opsežnim tjelesnim pregledima i pružili informacije o svojoj prehrani i životnim navikama. Korišteno je deset pitanja za procjenu boluju li sudionici od depresije pomoću bodovne ljestvice.
Žene koje su jele manje od dvije porcije voća i povrća dnevno imale su veći rizik od depresije. Nadalje, konzumacija slanih grickalica, čokolade i čistog voćnog soka negativno je utjecala na psihičko stanje. Muškarci su vjerojatnije bili depresivni ako bi jeli više čokolade i manje voća i povrća.
Znanstvenici u časopisu "BMC Psychiatry" objašnjavaju da je za pozitivan učinak konzumacije voća i povrća vjerojatno zaslužni vrijedni sastojci. Minerali poput magnezija, cinka, selena i raznih vitamina smanjuju koncentraciju takozvanog C-reaktivnog proteina (CRP) u krvnoj plazmi. To je biljeg upale povezane s depresijom. Antioksidansi poput vitamina C, vitamina E i folne kiseline smanjuju učinak oksidativnog stresa na mentalno zdravlje.
Čini se da i veća konzumacija omega-3 masnih kiselina (npr. iz ulja repice) ima pozitivan učinak na psihu. Omega-3 masne kiseline mogu pozitivno utjecati na fluidnost i sastav stanične membrane, a time i na oslobađanje neurotransmitera serotonina i dopamina u mozgu.
No, osim prehrane, postoje i mnogi drugi čimbenici koji se odnose na mentalno zdravlje. Složene interakcije i biološki mehanizmi moraju se detaljnije istražiti u daljnjim studijama. Stoga autori naglašavaju da rezultate treba tumačiti s oprezom.
Heike Kreutz, www.bzfe.de
