Manje životinja na udici, troškovi i regulacija rastu, potrošnja mesa po glavi stanovnika je stabilna
Njemačka mesna industrija mora se potvrditi u trajno teškom okruženju. Razlozi teške situacije su smanjenje broja svinja i goveda uzrokovano političkom neizvjesnošću i regulatornim pritiskom te stalnim ograničenjima na važnim izvoznim tržištima. Manja količina životinja za klanje izazvala je veliki pritisak za konsolidacijom u klaoničkoj industriji i dovela do zatvaranja pogona i prodaje.
Nizvodna prerađivačka industrija, koja je također pretežno srednja, također trpi ekonomske terete uzrokovane, između ostalog, visokim cijenama energije i sirovina te rastućim plaćama uz istovremeni nedostatak radne snage. Ogromna povećanja troškova gotovo onemogućuju tvrtkama da ponude svoje proizvode po razumnim cijenama. Visoka inflacija posljednjih nekoliko godina, posebice hrane, jasno je osjetila i uznemirila potrošače pri kupnji. Sukladno tome, cijena je opet imala veću ulogu u odluci o kupnji.
Klaonice i prerađivači vrlo su zabrinuti zbog mogućih posljedica raznih zakonskih propisa koji su u Njemačkoj već implementirani ili se raspravlja o njihovom uvođenju. Nacionalni solo napori opterećuju konkurentnost domaće proizvodnje i otežavaju pristup unutarnjem europskom tržištu koje je od velike važnosti za tvrtke i zaposlenike u sektoru.
Udruge su kritične i prema aktualnoj raspravi o poskupljenju stočne hrane putem nameta. Ne može se namjenski izdvojiti niti cent za dobrobit životinja niti prihod od povećanja stope PDV-a na hranu za životinje. Bez dugoročnih ugovora između države i proizvođača koji osiguravaju da sredstva idu izravno poljoprivrednicima, takav bi namet služio samo usmjeravanju potrošnje i daljnjem smanjenju stočarstva u Njemačkoj. Osim toga, kroz inicijativu privatnog sektora za dobrobit životinja, potrošači se već mogu odlučiti za više razine uzgoja životinja i tako podržati transformaciju prema većoj dobrobiti životinja.
Osim kritika, ima i pozitivnih elemenata: stopa inflacije u cjelini, a posebno za hranu, ponovno pada. Po prvi put početkom 2024. zabilježen je pad cijena hrane u odnosu na prethodnu godinu. To povećava spremnost potrošača na potrošnju i dovodi do stabilizacije potrošnje mesa. To je prošle godine palo za samo 430 grama. Za razliku od Federalnog ministarstva poljoprivrede i prehrane, udruge to ne pripisuju odmaku od hrane životinjskog podrijetla, već ranijim poskupljenjima uzrokovanim inflacijom. Pozitivan učinak imala su i nastojanja Federalnog ministarstva poljoprivrede i prehrane da ponovo otvore tržnice koje su zatvorene zbog afričke svinjske kuge.
ponuda
Godine 2023. proizvodnja mesa u Njemačkoj pala je za 2022 t na 280.000 milijuna t klaoničke težine u usporedbi s 6,8. godinom. To znači da je proizvodnja mesa u padu već sedmu godinu zaredom i ponovno oštro pala za 4,0%. Pad je najviše pogodio svinjetinu i govedinu.
Komercijalno klanje svinje nastavljeno u 2023. u odnosu na prethodnu godinu i ponovno je izrazito oštro pao za 7,0% (-3,3 milijuna životinja) na 43,8 milijuna grla. Pad je isključivo posljedica manjeg broja domaćih životinja (-7,7% na 42,3 milijuna grla). Kao i prethodne godine, ponovno je povećan broj klanja stranih svinja, ovoga puta za 19,5 posto na oko 1,5 milijuna grla. U usporedbi s 2022., proizvodnja svinjskog mesa pala je za 6,8% (307.000 t SG) na 4,180 milijuna t. Trend pada nastavio se nepromijenjeno i početkom 2024. godine.
Broj komercijalno zaklanih goveda smanjen u 2023. u odnosu na prethodnu godinu samo blagi porast od 0,3% na 2,99 milijuna životinja. Zbog povećanja prosječne mase klaonička masa je porasla za 0,987% sa 0,6 milijuna t na 0,993 milijuna t. Pad klanja zahvatio je bikove, krave i telad. Međutim, malo je porastao broj zaklanih junica i broj volova i junadi, koji su od malog značaja. Broj zaklanih bikova i dalje je bio 1,114 milijuna (minus 4.286), a klaonička masa 451.000 t (minus 83 t). Broj zaklanih krava smanjen je za 2.100 na 1,006 milijuna. Količina mesa pak je blago porasla za gotovo 2.100 t na 317.000 t. Broj zaklanih junica povećan je za 2.100 na 527.000, a količina mesa za 2.100 t na 165.000 t.
Također na području Ovca došlo je do pada. Broj bitaka iznosio je: 1,073 milijuna jedinica, 4,6% manje nego 2022, klaoničke mase 21.700 t (-5,5%). U slučaju ovaca, pak, udio klanja u nekomercijalnom sektoru nije zanemariv, tako da komercijalno klanje daje samo nepotpunu sliku o ovom segmentu.
Proizvodnja mesnih proizvoda ostaje na visokoj razini unatoč padu
Prema preliminarnim podacima, obujam proizvodnje mesnih prerađevina u prosjeku je pao za 2 posto, dok je prosječna cijena porasla za 10,2 posto. Istodobno, potražnja potrošača za kobasicama i šunkom ostala je stabilna. To je jasan pokazatelj da europski konkurenti stječu sve veće tržišne udjele u Njemačkoj: uvoz kobasica iz drugih zemalja EU-a u Njemačku značajno je porastao sa 2020 t na 2023 t između 104.866. i 126.880. godine.
Najveći proizvodni asortiman u prošloj godini bile su barene kobasice s obujmom proizvodnje od 856.214 t (2022.: 881.523 t), ispred sirovih kobasica s 340.231 t (2022.: 337.245 t) i kuhanih kobasica sa 173.749 t (2022.: 179.090 t). Ostale mesne prerađevine poput sirove ili kuhane šunke službena statistika ne bilježi. Zamjenske proizvode za meso proizvode i tvrtke mesne industrije. Međutim, rast je možda izgubio zamah, također u pozadini inflacije. Vrijednost zamjena za meso je relativno niska u usporedbi s mesnim proizvodima. Godine 2023. vrijednost mesa i mesnih proizvoda proizvedenih u Njemačkoj iznosila je oko 43 milijarde eura – dakle gotovo 80 puta više od vrijednosti zamjena za meso.
Troškovi i propisi i dalje rastu
Paralelno s troškovima sirovina, cijene kontinuirano rastu u gotovo svim područjima poput energije, cestarina i goriva, što dodatno poskupljuje energetski intenzivnu proizvodnju kobasica i pršuta. Sve veći troškovi rada stvaraju značajan troškovni pritisak na proizvođače. Nedostatak kvalificiranih radnika također predstavlja ozbiljan izazov za mesnu industriju. Osim toga, visoki kolektivni ugovori u javnom sektoru i željeznici, kao i zahtjevi za skraćenim radnim vremenom uz punu naknadu plaće, povećavaju očekivanja da će pretežno srednje velika poduzeća. ekonomija ne može ispuniti.
Zbog sve većih regulatornih zahtjeva na nacionalnoj i europskoj razini, kao što su taksonomija i obveze izvješćivanja kroz Corporate Sustainability Reporting Directive (CSRD) kao dio Green Deala i Supply Chain Due Diligence Act, tvrtke su izložene značajnom povećanju birokracija, koja utječe na konkurentnost u međunarodnom okruženju, znatno je smanjena. Odluke potrošačke politike poput označavanja uzgoja ili označavanja podrijetla također znače značajne dokumentacijske i kontrolne aktivnosti ne samo od strane državnog nadzora, već i daljnja značajna birokratska opterećenja za tvrtke.
Potrošnja mesa po glavi stanovnika se stabilizirala
Sve u svemu, potrošnja mesa u Njemačkoj u 2023. pala je tek neznatno za 0,4 kg na 51,6 kg po glavi stanovnika u usporedbi s prethodnom godinom. Potrošnja svinjskog mesa pala je na 27,5 kg po stanovniku (-0,6 kg), a goveđeg mesa na 8,9 kg po stanovniku (-0,6 kg). Potrošnja mesa peradi je, pak, porasla na 13,1 kg/stanovniku (+0,9 kg). Ostala je relativno stabilna potrošnja ovčjeg i kozjeg mesa od 0,6 kg te daljnjih 1,4 kg ostalih vrsta mesa (osobito iznutrice, divljač, kunić). Navedene brojke uključuju potrošnju mesa u obliku kobasica i šunke, koja se kreće oko 26 kg/stanovniku.
Izvoz u treće zemlje u padu
Njemački izvoz mesa i mesnih prerađevina također je 2023. godine bio ozbiljno ograničen zbog, između ostalog, pojave afričke svinjske kuge (ASK), iako bi se daljnje širenje životinjske bolesti u Njemačkoj moglo spriječiti. Mnoge treće zemlje zadržale su zabrane uvoza njemačke svinjetine.
S 3,07 milijuna tona izvezenog mesa i mesnih proizvoda, njemačka mesna industrija zabilježila je količinski pad od 2023 tona (-418.000%) u 12., što je pad kojemu nema paralele u posljednje vrijeme. Međutim, prihod od izvoza porastao je za 2,1% na dobrih 10,5 milijardi eura zbog stalnog rasta cijena.
Izvoz njemačkih kobasičarskih proizvoda pao je na 2023 t u 161.000. (prethodna godina: 165.300 t). Ukupan izvoz mesnih proizvoda iznosio je 528.900 t, 18.000 t manje nego prethodne godine. I ovdje je povećanje cijena uzrokovalo porast prihoda od izvoza za 166,7 milijuna eura na 2,909 milijardi eura. Najznačajniji kupci mesa i mesnih prerađevina iz Njemačke su zemlje Europske unije u koje se izvozi 80 do 90% izvoza, ovisno o vrsti životinja i kategoriji proizvoda. Izvoz svinjskog mesa u treće zemlje bio je moguć samo u vrlo ograničenoj mjeri od izbijanja ASK-a.
Izvoz svježe i smrznute hrane svinjetina pala za 2023 235.000 t na 1.235 XNUMX milijuna t u XNUMX.
Izvoz u treće zemlje pao je za dobru petinu na godišnjoj razini (-22,5%). U 2022. godini pad je bio znatno veći i iznosio je -33%. Razlog malog popuštanja bili su uspješni pregovori, posebice s Južnom Korejom, o regionalizaciji ASP-a i novim licencama za rad. Snažno je pao i izvoz nusproizvoda koji je ukupno pao za 19,1%. Glavni razlog za to je zabrana uvoza povezana s AKS-om na mnogim važnim prodajnim tržištima (osobito u Aziji). Potražnja za tim proizvodima na domaćem tržištu pala je za više od petine. Stoga je prodaja ovih proizvoda na tržištima trećih zemalja ključna.
U domaćoj trgovini njemački izvoz svinjskog mesa bilježi pad od 2022% na oko 15 milijun t u odnosu na 1,1. godinu. Udio trećih zemalja u ukupnom njemačkom izvozu svinjskog mesa pao je s dobrih 35% u 2020. na 19% u 2021. i dalje na samo 14-15% u 2022. i 2023. godini.
Nakon oštrog pada u koronskoj godini 2020., izvoz svježe i smrznute govedine donekle se oporavio 2021. Daljnji blagi oporavak dogodio se 2022. do ukupne količine od oko 260.100 2023 t. Došlo je do malog pada od 1,5% u 40. Oštar pad izvoza u treće zemlje od gotovo 2,6% nadoknađen je blagim povećanjem domaće trgovine (+94%). Udio prodaje u domaćoj trgovini tako je porastao za četiri postotna boda na dobrih 75%. Glavne ciljne zemlje izvan EU bile su Švicarska, Bosna i Hercegovina, Velika Britanija i Norveška. Izvoz u Norvešku pao je za oko 1.876% u odnosu na prethodnu godinu na samo 2022 t. Razlog tome je što od kolovoza 43. Norveška više nije odobravala sniženje carina za govedinu izvan postojećih kvota s obzirom na situaciju na domaćem tržištu. Isporuke u Švicarsku također su oštro pale za 4.150% na 57 t. Izvoz u UK također je zabilježio snažan pad od 2.133% na oko XNUMX tone.
Budući razvoj njemačkog izvoza, zbog velike važnosti sektora svinjskog mesa, ovisi o uspjehu mjera za suzbijanje afričke svinjske kuge (ASK) i, prije svega, o pregovorima o regionalizaciji koje provode Savezno ministarstvo hrane i Poljoprivreda (BMEL) s trećim zemljama mora se provoditi snažno. Srećom, ovdje se sada može vidjeti početni napredak. Izvoz u Južnu Koreju ponovno je moguć od 2023. godine, a predstoji izdavanje dogovorenog veterinarskog certifikata za Maleziju. Tu su i prvi zraci nade u pogledu mogućeg ponovnog otvaranja izvoza u Kinu.
Udruga mesne industrije i dalje poziva na otvaranje i nastavak razgovora s nadležnim tijelima i delegacijama iz trećih zemalja kako bi se postiglo daljnje otvaranje tržišta. Izvozna tržišta i dalje su od ključne važnosti za osiguranje prodaje za njemačku mesnu industriju, jer se dodana vrijednost za osnovne komade mesa može postići samo u trećim zemljama.
Općenito, uvoz ne pokazuje jasan trend
Uvoz mesnih proizvoda nastavio je rasti u 2023. te je porastao za oko 2022% ili 4,6 t na oko 18.000 t u odnosu na 398.000., uključujući 127.000 t kobasičarskih proizvoda (plus 2.700 t). Međutim, količinski uvoz mesa i iznutrica pao je u 2023. u odnosu na prethodnu godinu za 78.000 t ili 3,7% na ukupnu količinu od 2,02 milijuna t.
Na svježe i smrznuto govedina U 2023. godini gotovo 15% ukupnog uvoza otpada na meso i nusproizvode. Dobrih 85% govedine dobavljeno je iz drugih zemalja EU. Ukupno je uvezeno oko 296.000 t goveđeg mesa, gotovo 14 posto ili 78.000 t manje nego u 2021.
Uvoz iz trećih zemalja ponovno je porastao, ali tek neznatno za 2023 % na 3,6 t u 43.800. Međutim, značajan pad u 2020. i 2021. nije se mogao nadoknaditi unatoč povećanju u posljednje dvije godine. U 2019. iz trećih zemalja uvezeno je 56.700 tona svježe i smrznute govedine. Kretanje cijena u mesnom sektoru općenito, ali i nastavak snažnog rasta cijena posebno u ugostiteljstvu svakako igraju važnu ulogu u ponašanju potrošača. Ohlađena govedina činila je 82% uvoza goveđeg mesa.
Gotovo dvije trećine njemačkog Uvoz iz trećih zemalja isporučeno je iz Argentine (65%). Gotovo izjednačeni slijede Brazil i Urugvaj s udjelom od po 10% (po 4.500 t). Isporuke iz Ujedinjenog Kraljevstva ponovno su porasle. S 1.938 t, to je 4,4% uvoza trećih zemalja, ispred SAD-a s 3,0%.
Njemac Uvoz svinjskog mesa pao za 2023% na 10,6 t (svježe, rashlađene i smrznute) u 639.985. Dobrih 97% ovog iznosa dolazi iz drugih država članica EU. Zbog Brexita, razina uvoza iz trećih zemalja blago je porasla u usporedbi s razdobljem prije Brexita, ali je ostala zanemariva na 14.700 t u 2023. Uz Veliku Britaniju, mogući dobavljači svinjskog mesa u EU su Čile, Norveška, SAD i Švicarska. Većina prodajnih isporuka (10.000 t) odnosi se na polovice krmače, koje tu ne nalaze dovoljnu prodaju.
