Imaj milosti prema kokošima za juhu

Interes potrošača jenjava

Njemačke kokoši nesilice su zbog svoje niske starosti pri klanju daleko pogodnije za juhu nego što su bile, no interes za jušne piliće kod nas je sve manji. Potrošnja po stanovniku pala je s 80 kilograma ranih 1,1-ih na samo 800 grama 2003. godine, a prerađevine poput pilećeg temeljca i konzervirane juhe, gotovih fricasseea ili hrane za mačke sada čine više od polovice potrošnje kokošjeg mesa. Redovito se nakupljaju velike zalihe smrznute robe, osobito ljeti, koja se sada nada da će biti prodana u hladnijoj sezoni. Ali nema više svaka trgovina u ponudi piletinu za juhu.

Klišej o žilavoj kokoši za juhu koja se jedva skuha stvar je prošlosti. Za razliku od prošlosti, njemački proizvođači jaja obično drže svoje kokoši samo jedno razdoblje nesenja umjesto dva. To ima prednost za potrošača jer kokoši nesilice, koje završe kao kokoši za juhu nakon što snesu jaja, jedva da su starije od godinu dana.

U prosincu 2003., na lokalnim farmama s više od 3.000 mjesta, samo 3,6 posto od 31,5 milijuna kokoši bilo je smješteno u drugom razdoblju nesenja. Jedan od razloga za to je što kokoši nose preteška jaja u drugom periodu nesenja nakon mitarenja, prirodnog prekida nesenja tijekom promjene perja. Takva XL jaja (od 73 grama po jajetu) mogu se prodati gotovo samo na tjednim tržnicama ili izravno s farme, ali rijetko preko trgovaca hranom. Za to su uglavnom potrebna M i L jaja, tj. jaja težine 53 do 63 grama ili 64 do 73 grama jer deblja jaja više ne stanu u standardizirane kutije za jaja. Uz veću težinu jaja, slabija nesivost u drugom razdoblju i sve veća smrtnost kokoši također govore protiv njihovog držanja nakon prvog razdoblja nesivosti.

Izvor: Bonn [ZmP]