Veliki uspjeh u minimiziranju antibiotika
U srpnju je Savezni ured za zaštitu potrošača i sigurnost hrane (BVL) izvijestio da je količina antibiotika izdanih u veterinarskoj medicini u Njemačkoj ponovno pala u 2019. Pad je za 52,2 na 670 tona u odnosu na prethodnu godinu, što je 7,2 posto manje nego u 2018. Time je obujam isporuke dosegao najnižu razinu otkad je prvi put zabilježen 2011. od 1.706 tona. To odgovara padu od 60,7 posto u tom razdoblju. Naime, razine oslobođenih fluorokinolona i cefalosporina 3. i 4. generacije pale su na najnižu razinu od 2011. godine. Od 2014. godine uz isporučene količine određena je i učestalost terapije antibioticima u tovu. Poljoprivrednici su dužni dokumentirati svaki tretman tijekom efektivnih dana sredstva.
Kako bi se nastavila aktivna borba protiv razvoja antimikrobne rezistencije, cilj bi trebao biti spriječiti bolesti putem sveobuhvatnog upravljanja zdravljem životinja i ograničiti liječenje antibioticima na ono što je neophodno. Cjepiva i veterinarski lijekovi koji moduliraju imunološki sustav stoga igraju važnu ulogu u konceptima prevencije bolesti. Odgovarajuća skrb za životinju s odgovarajućom hranidbom i uzgojem, kao i dijagnostika koja omogućuje rano otkrivanje bolesti također pomaže u održavanju zdravlja životinja. Mjere za kontrolu infekcije i izbjegavanje prijenosa rezistencije na farmi te u uzvodnim i nizvodnim fazama prehrambenog lanca upotpunjuju sliku kako bi se potrošaču pružila visokokvalitetna hrana dobivena od životinja. Treba napomenuti da čak i uz najbolju higijenu i prevenciju, životinje ipak obolijevaju i moraju se liječiti, ako je potrebno i antibioticima.
Nova EU regulativa o veterinarsko-medicinskim proizvodima povezana je s daljnjim očekivanjima. Cilj je povećati dostupnost veterinarsko-medicinskih proizvoda u zemljama Europske unije, povećati poticaj za inovacije i ojačati borbu protiv rezistencije na antibiotike. Pravilnik se primjenjuje od 28. siječnja 2022. godine. Između ostalog, propisuje da posebno kritični antibiotici ubuduće trebaju biti rezervirani za humanu medicinu.
Europska skupina stručnjaka već je formulirala preporuke o ovim kriterijima i o kategorizaciji antibiotika u četiri skupine, naime "A: Izbjegavati", "B: Ograničiti", "C: Oprez" i "D: Razborito". Važan cilj je dobiti buduće mogućnosti terapije za veterinarstvo. Stručnjaci naglašavaju da bi trebalo razviti i nove antibiotike. Znanstvenici intenzivno rade na razumijevanju mehanizama razvoja otpornosti i putova prijenosa.
Očekuje se da će ishodišna polazišta za nove antibiotike biti rezervirana za humanu medicinu. Međutim, novo se znanje također koristi za optimizaciju poznatih aktivnih sastojaka ili za daljnji razvoj drugih koncepata kontrole ili alternativa.
Zdravlje životinja daje odlučujući doprinos produktivnom uzgoju životinja u poljoprivredi koji štedi resurse. Zdrave životinje koriste manje resursa kao što su hrana, voda i stoga manje prostora, što rezultira s manje tekućeg gnoja i emisija. Što je uzgoj intenzivniji i što su životinje zdravije, to su uštede veće.
Prema FAO-u i Svjetskoj organizaciji za zdravlje životinja (OIE), gubici zbog bolesti iznose oko 20% ukupne proizvodnje. Na primjer, liječenje mastitisa i cijepljenje poboljšavaju zdravlje i dobrobit mliječnih krava. Na ovaj način se mogu izbjeći ekonomski gubici od 375 kg prinosa mlijeka ili do 182 € po kravi godišnje.
Međutim, antibiotici se ne smiju koristiti kao “jeftino proizvodno sredstvo”, već služe za liječenje bolesnih životinja. Zabranjena je profilaktička uporaba antibiotika. Čak i kao tzv. pojačivači performansi, od 2006. godine ne smiju se koristiti u Europskoj uniji.
