Diološka radionica Tönnies Research
Dobrobit životinja i emisije - kako stvoriti optimalan uzgoj? Glumci su se tim pitanjem bavili na posljednjoj radionici u Tönnies Forschungs gGmbH. Kako bi pokazali kako se ta dva aspekta mogu optimalno kombinirati u uzgoju stoke, proizvođači, znanstvenici i predstavnici tvrtki, poljoprivrednih organizacija i trgovaca hranom okupili su se u samostanskim vratima u Marienfeldu. Na kraju smo došli do zaključka da ima puno dobrih ideja, uspješnih praktičnih primjera i ciljnih pristupa, ali isto toliko debelih dasaka koje još treba izbušiti.
“Zanimljivo je da je plenarna sjednica obuhvatila najveći dio njemačkog sektora maloprodaje hrane, dok su u isto vrijeme u raspravu ušli poljoprivreda, mesna industrija i istraživanje”, pohvalio se prof.dr. Hans-Joachim Bätza, predsjednik upravnog odbora Tönnies Research. Ne postoji samo jedna suština, već mnoštvo sastavnih dijelova koje vrijedi pobliže razmotriti - na primjer učinkovitost stočne hrane, poboljšani stajski uvjeti, selektivni uzgoj, upravljanje zdravljem, hranjenje s niskim emisijama, sustavi upravljanja tekućim gnojem i gnojem, alternativni izvori proteina, obrazovanje i obuka .
„Daljnja optimizacija ključna je za promjenu prema održivijim sustavima“, naglašava dr. Gereon Schulze Althoff, direktor neprofitne organizacije. Kombinacija ovih i drugih mjera mogla bi rezultirati uzgojem stoke koji je dosljedno usmjeren prema životinjama, au isto vrijeme uzima u obzir zabrinutost za okoliš. Postoji potreba za dugotrajnim, zdravim i otpornim stokom, razinom genetske učinkovitosti koja odgovara proizvodnom potencijalu dostupne hrane za životinje i dosljednim promicanjem zdravlja životinja. “Sve u svemu, ovo nije ništa drugo nego profesionalno kružno gospodarstvo.”
Podij je bio ispunjen vrhunskim ljudima. Profesor dr. Dr. Kai Frölich (Arche Warder) jasno je pokazao kako se intenzivno i ekstenzivno stočarstvo uklapaju i kako Arche Warder doprinosi očuvanju ugroženih pasmina. O pašnjacima, emisijama i bioraznolikosti govorili su prof.dr. Friedhelm Taube u fokusu. Lars Broer (Institut za poljoprivredna istraživanja i istraživanja Poljoprivredne komore Donje Saske) istaknuo je vezu između otvorenih staja i smanjenja emisija. Bernhard Feller iz Poljoprivredne komore Sjeverne Rajne-Vestfalije objasnio je nove koncepte izgradnje štala te njihove prednosti i nedostatke.
Frölich poziva na jaču orijentaciju proizvodnje hrane prema održivosti, ekološkoj kompatibilnosti i regionalnosti. Njegov koncept u određenoj mjeri predstavlja povratak na oblik poljoprivrede koji bi mogao postati važan stup očuvanja prirode iu kojem stare pasmine domaćih životinja imaju važnu ulogu. Od središnje važnosti u početku bi bilo detaljno određivanje i diferencijacija pogodnih površina koje bi se ili intenzivno koristile u sklopu precizne poljoprivrede ili u ekstenzivnoj poljoprivredi s manjim potencijalom prinosa. „Male i srednje poljoprivredne strukture moraju se očuvati, a poljoprivrednike s ovim oblikom korištenja treba posebno podržati“, kaže Frölich. Državni instrumenti financiranja više ne bi trebali uzimati u obzir veličinu područja, kao što je ranije bio slučaj, već bi se trebali prvenstveno temeljiti na opsegu dotičnih usluga ekosustava, na primjer koncept bonusa za javnu dobrobit Njemačke udruge za Zaštita krajolika.
O ulozi stočarstva u kontekstu osiguravanja svjetske opskrbe hranom kao iu kontekstu ekološke intenzifikacije govorio je prof.dr. Friedhelm Taube sa Sveučilišta u Kielu na primjeru uzgoja goveda. Tvrdi da je osiguravanje svjetske sigurnosti hrane povezano sa značajnim smanjenjem potrošnje životinjske hrane u bogatim zemljama. Za njemačku i europsku poljoprivredu to znači da bi se u budućnosti mlijeko prvenstveno trebalo proizvoditi s travnjaka, a ne – kao što se može vidjeti u sadašnjem trendu – sve više s polja sa stočnim kukuruzom i koncentriranom stočnom hranom. Osim toga, razina stočarstva mora biti prilagođena ispunjavanju usluga ekosustava u područjima zaštite voda, zaštite klime i biološke raznolikosti. S rezultatima projekta „Ekološki učinkovita proizvodnja mlijeka s pašnjaka Lindhof“, Taube na primjeran način pokazuje da ovaj holistički pristup može biti uspješan. „Kombinacijom elemenata organskog uzgoja u proizvodnji stočne hrane (sustavi djetelinske trave) i integriranog uzgoja u proizvodnji gotovinskih usjeva prema 'hibridnim sustavima', zajamčeno je postizanje ciljeva europske strategije od farme do stola uz održavanje visoke razina proizvodnje; to mora biti podržano politikom i trgovinom“, tvrdi profesor Taube.
Rezultati studije koju je financirala pokrajina Donja Saska dovode do zaključka da se čini da je širenje mirisa iz vanjskih staja ograničeno: barem je to ono što Lars Broer iz LUFA Nord-West zaključuje na temelju podataka. Emisije stoga dolaze samo iz funkcionalnog područja gdje se talože izmet i urin. Preduvjet je strukturiranje uvale. Otok svakako treba natkriti, a “WC prostor” napraviti od letvičastog poda, Broerova je preporuka. "Što je područje suše, manje je emisija amonijaka."
Bernhard Feller iz Poljoprivredne komore Sjeverne Rajne-Vestfalije može se samo složiti s ovim: Suvremeni koncepti izgradnje štala moraju zadovoljiti zahtjeve viših standarda dobrobiti životinja, manjeg utjecaja na okoliš i ekonomičnosti rada. Postojeći objekti često se otvaraju i pretvaraju u vanjske klimatske staje. Međutim, odobrenje za to podliježe zakonu o emisijama i očuvanju prirode "te stoga predstavlja značajnu prepreku". Danas je osnova odlučivanja za stabilan sustav dostupnost radnika, stelje kao i mogućnost dobivanja suglasnosti i strukture cijene koja omogućuje ekonomično uzgoj.
Na kraju događaja, četiri govornika su s pozvanim stručnjacima raspravljala o gorućim istraživačkim pitanjima koja sada trebaju odgovoriti kako bi se postigao daljnji napredak s obzirom na stalni nedostatak sigurnosti državnog planiranja i potpore za dobrobit životinja i zaštitu klime. Postalo je jasno da pitanja marketinga i strategija dizajna ugovora posebno zahtijevaju integraciju društvenih znanosti kako bi se smanjile prepreke u takozvanom jazu između potrošača i građana. Ono što svi žele, ali nitko ne kupuje - rješavanje ove kontradikcije veliki je izazov.
Pozadina
Tönnies Research je neprofitna istraživačka platforma o budućnosti dobrobiti životinja i održivosti uzgoja stoke. U tu svrhu od 2010. godine pokreće i podupire istraživačke projekte i studije s ciljem unaprjeđenja uzgoja stoke, uzimajući u obzir zaštitu životinja, klime, okoliša, prirode i potrošača te zdravu prehranu, kao i širenje rezultata i njihovu primjenu u promicanju prakse. Više o Tönniejevom istraživanju na: www.toennies-forschung.de
