Učestalost PSE u svinja nakon omamljivanja CO2

Usporedba dvaju različitih anestezijskih objekata

Izvor: Meso Znanost 64 (2003), 351-355.

PSE i dalje predstavlja problem u proizvodnji svinjskog mesa M. FRANCK i sur. (Utjecaj uvjeta omamljivanja na pojavu PSE nedostataka u pršutu rn+/RN - svinja) bave se proizvodnjom kuhane šunke i ističu da je u Francuskoj oko 15-20% sirovina isporučenih u tu svrhu još uvijek pod utjecajem PSE-a. To rezultira poteškoćama u preradi i plasmanu (boja, stvaranje pora i pukotina), što predstavlja ekonomske rizike i gubitke. U svom radu pokazuju utjecaj različitih sustava omamljivanja CO2 (i povezanih različitih razina stresa) na PSE učestalost mesa genetski ujednačenih svinja.

Da bi to učinili, usporedili su svinje (n = 259, HAL homozigoti, RN heterozigoti) koje su tovljene pod istim uvjetima hranidbe i uzgoja i poslane su u dvije klaonice s različitim sustavima omamljivanja CO2. U klaonici 1 radi se konvencionalnim sustavom, tj. životinje odvaja zaposlenik klaonice, a zatim se pojedinačne životinje voze u objekt za omamljivanje. Istraživači su zabilježili sustavnu upotrebu električnog štapa za stoku te su u skladu s tim primijetili, osobito prije odvođenja u izolaciju, visoku razinu stresa kod životinja (n = 132), što se pokazalo pokušajima bijega, vokalizacijom i ponekad apatijom. U klaonici 2 koristi se takozvani backloader sustav, gdje svinje dolaze u skupinama od 4 do 6 životinja do sustava za omamljivanje i zajedno se dovoze do ulaza automatskim štitnikom za vožnju bez ljudske intervencije. Ne pokazuju nikakav otpor i autori opisuju stres kod životinja kao vrlo nizak. U obje farme satni učinak je 300 svinja, a koncentracija CO2 je samo 70%.

U trupovima su izmjerene i pH vrijednosti (40 min/2,5h/24h) i vrijednosti boje na M. semimembranosus nakon otkoštavanja. Također nakon otkoštavanja utvrđeni su subjektivno makroskopski vidljivi PSE fenomeni u mišićima buta i grupirani prema sljedećoj shemi: 1 - nema lezija, 2 - upitna, 3 - lezije na mišiću semimembranosus i povremeno na drugim mišićima koji pripadaju fleksorima. , 4 – Lezije na svim fleksorima (povremeno je zahvaćen cijeli pršut).

Od rezultata posebno se ističu razlike u vidljivoj degeneraciji mišića. Životinje koje su anestezirane backloader sustavom imale su mišićne lezije u 13,3% slučajeva, a one koje su anestezirane konvencionalnim sustavom u 49,6% slučajeva (skupina 3+4). Razlike u pH vrijednosti 40 min pm (6,5/6,3), izmjerenoj svjetlini (L* vrijednosti: 54/58,7) i crvenom sadržaju (b* vrijednosti: 5,5/6,1) mišića. U svom radu autori pokazuju jasan utjecaj između faktora stresa koji utječu na životinju neposredno prije klanja i kvalitete mesa. Čak i ako bi se intenzitet razlika između dviju farmi mogao smanjiti boljom vožnjom (korištenje goniča stoke) na farmi 1, postoje prednosti za sustav utovarivača jer je bolje prilagođen ponašanju svinja i stoga manje ovisi o ljudska intervencija. Koncentracija CO2 u obje tvrtke iznosila je samo 70. Postavlja se pitanje nije li različita izraženost simptoma PSE bila još izraženija u pokusima sa značajno višom koncentracijom CO2 i time bržim dotokom CO2 u krv ili mozak. . Faza averzije prema plinu skraćuje se bržim pojavom nesvjestice. Stres za životinje, koji doseže svoj maksimum u sustavu backloader-a kada su uronjeni u CO2, mogao bi se smanjiti višim koncentracijama CO2, što bi služilo dobrobiti životinja, a također imalo pozitivan učinak na kvalitetu mesa.

Izvor: Kulmbach [SCHURR]

Komentare (0)

Ovdje još nisu objavljeni komentari

Napiši komentar

  1. Ostavite komentar kao gost.
Privitci (0 / 3)
Podijelite svoju lokaciju