Utjecaj kolesterola iz hrane na razinu kolesterola u krvi
Dugo se vremena vjerovalo da se ateromi (također i plakovi = zadebljanja u arterijama) sastoje pretežno od kolesterola. Prema kasnijim, detaljnijim analizama, arterijski plak sastoji se samo od oko 5% lipida i kolesterola, a većinu čine vezivno tkivo (80%), kalcij (7%) te pjenaste stanice i limfociti. Preporuke za smanjenje rizika od KBS-a dijetom s niskim kolesterolom daju se i danas, unatoč svim dokazima koji govore suprotno.
Smanjenje kolesterola u serumu koje se očekuje od dijetetskih mjera obično je 5-10%. U prosjeku, u brojnim kontroliranim studijama i zdravstvenim ispitivanjima, smanjenje je bilo samo 3-6%. Ispravljanje povišene razine kolesterola samo promjenom prehrane nije prikladna mjera. Osim toga, raznolikost hrane znatno trpi, izaziva osjećaj frustracije i uskraćenosti kao i strahove (povećani stres) i često dovodi do poremećaja prehrane. Stres može povećati razinu u serumu za 65 mg/100 ml. Ono što je također zanimljivo u ovom kontekstu je da čak i ako imate manji unos kolesterola, ne morate se odreći mesa ili mesnih prerađevina. Količina kolesterola koja se konzumira s ovom hranom često je precijenjena. Uz 150 g mesa dnevno, prosječan sadržaj kolesterola od 45-65 mg kolesterola/100 g sirovina (govedina, svinjetina, perad) i apsorpcija kolesterola od 35-50%, između 25 i 50 mg apsorbabilnog kolesterola su apsorbira po danu. Apsorpcija se smanjuje s povećanjem sadržaja kolesterola i udjela biljnih sterola u hrani.
U načelu, ograničenje unosa kolesterola na 300 mg dnevno, kako među ostalim preporučuje DGE, prema brojnim istraživanjima nema pozitivnih učinaka na rizik od CHD-a. U prosjeku, povećani unos kolesterola hranom povećava LDL kolesterol u krvi za samo 1,9 mg/100 ml, a HDL kolesterol za 0,4 mg/100 ml. Za osobu s razinom LDL-a od 120 mg/100 ml i HDL razina od 50 mg/100 ml znači promjenu omjera LDL:HDL s 2,40 na samo 2,42. To nije povezano s većim rizikom od arterioskleroze. U kliničkim pokusima pokazalo se da je sužavanje arterija uzrokovano neovisno o prehrani s ili bez kolesterola.
Između ostalih čimbenika, udio višestruko nezasićenih masnih kiselina u prehrani ključan je za poticanje arterioskleroze. Dugo je poznato da Eskimi rijetko obolijevaju od KBS-a unatoč visokoj konzumaciji kolesterola (790 mg/dan u usporedbi s 551 mg/dan u Njemačkoj). Odgovarajućom masnom prehranom (uključujući >30% energije) s visokim udjelom mononezasićenih masnih kiselina mogu se postići povoljnije vrijednosti lipida u krvi nego prehranom s niskim udjelom masti i visokim udjelom ugljikohidrata. Konkretno, povećanje tjelesne aktivnosti može uzrokovati povećanje pozitivnog HDL kolesterola za 10-15%. Stoga osobe koje puno vježbaju i jedu puno proizvoda od cjelovitih žitarica, povrća i voća mogu smanjiti postojeću pretilost i tako smanjiti rizik od smrtnosti i učestalost koronarne bolesti. Ako se ovi aspekti uzmu u obzir, nema ništa protiv konzumiranja mesa i mesnih proizvoda u primjerenim količinama.
Cijeli članak: “Utjecaj kolesterola iz hrane na razinu kolesterola u krvi” Priv.-doz. Dr. habil. Rainer Schubert, Sveučilište Friedrich Schiller Jena, Institut za fiziologiju prehrane možete preuzeti ovdje kao PDF datoteku [preuzimanje].
Izvor: Jena [Dr. Rainer Schubert]
