Kolesterol i njegove funkcije u ljudskom tijelu
Kolesterol (također kolesterol) vitalna je komponenta svake stanice ili stanične membrane i prekursor važnih aktivnih sastojaka u tijelu. Posebno je koncentriran u nadbubrežnim žlijezdama, mozgu, koži, slezeni, jajnicima, serumu i eritrocitima. Kolesterol je sastavni dio mozga, živaca i staničnih membrana, utječe na imunološki sustav te je polazna tvar za hormone, vitamin D i žučne kiseline. Kao i žučne kiseline, steroidni hormoni, kalciferoli, steroli i druge tvari, kolesterol također pripada klasi steroida. Tvar se nalazi samo u životinjskim proizvodima (uključujući ribu). U usporedbi s ostalom životinjskom hranom ili plodovima mora, meso sadrži relativno malo kolesterola i usporedivo je s iverkom.
Kolesterol se ili sintetizira u tijelu (od čega je 80% u jetri) ili se apsorbira hranom. Količina apsorbiranog kolesterola određuje razinu sinteze kolesterola u zdravih ljudi. Ako tijelo hranom unosi više kolesterola nego što mu je potrebno, kod zdravih ljudi se smanjuje vlastita proizvodnja kolesterola i ne raste razina kolesterola u krvi. Ukupni sadržaj kolesterola u odraslih je 100 do 150 g, od čega 6-8% cirkulira u krvi. Većina kolesterola koristi se za izgradnju staničnih stijenki i tkiva. Sama masa mozga sastoji se od 17% kolesterola.
Još uvijek se često zanemaruje činjenica da je kolesterol vitalan za tijelo. Umjesto toga, unos kolesterola hranom još uvijek se često smatra čimbenikom rizika za kardiovaskularne bolesti, iako su medicinske i epidemiološke studije od 90-ih uvelike objavile rezultate koji pobijaju tu pretpostavku.
Uzroci koronarne bolesti srca (KBS) su različiti: dijabetes melitus, hipertenzija, zarazne bolesti, genetska predispozicija, hiperlipidemija, pretilost i drugi. Prema novijim preporukama, koronarni rizik se karakterizira korištenjem PROCAM skora. Ovdje je osam čimbenika rizika (krvni tlak, dob, LDL i HDL kolesterol, trigliceridi, dijabetes melitus, pušenje i obiteljska anamneza) različito ponderirani i dana je ukupna ocjena. Danas se ukupni kolesterol u krvi više ne smatra važnim za aterogenezu. Nasuprot tome, poznato je da su niska koncentracija HDL frakcije i visoka koncentracija LDL frakcije u krvi (visok omjer LDL:HDL) pokazatelji povećanog rizika. Međutim, obje frakcije ne ovise o unosu kolesterola iz hrane. Iznad svega, uzorak masnih kiselina u prehrani, kao i pušenje, tjelesna težina i tjelesna aktivnost određuju omjer LDL:HDL, a time i rizik od koronarnih bolesti. Oksidirani LDL također može izazvati stvaranje plakova i ugrušaka u arterijama. Kolesterol iz hrane stoga je zanemariv čimbenik u vezi s CHD-om.
Cijeli članak: “Kolesterol i njegove funkcije u ljudskom organizmu” Priv.-doz. Dr. habil. Rainer Schubert, Sveučilište Friedrich Schiller Jena, Institut za fiziologiju prehrane možete preuzeti ovdje kao PDF datoteku [preuzimanje].
Izvor: Jena [Priv.-Doz. Dr. Rainer Schubert]
