Kako je kobasica zdravija?
Bakterije mliječne kiseline spadaju među klice koje promiču zdravlje. Također se prirodno nalaze u hrani koja je fermentirana mliječnom kiselinom, poput jogurta ili kiselog mlijeka. Tako npr. Na primjer, početkom ovog stoljeća dugovječnost stanovništva jugoistočne Europe povezivala se s velikom konzumacijom kiselih mliječnih proizvoda.
U ljudskom gastrointestinalnom traktu prvo želučana kiselina, a kasnije žučne soli normalno ubijaju mikroorganizme. Budući da su mnoge bakterije štetne za ljudsko zdravlje. Sojevi probiotičkih bakterija (bakterije mliječne kiseline), koji prvenstveno potječu iz ljudske crijevne flore, mogu preživjeti napad probavnih sokova uglavnom neozlijeđeni. Metabolička aktivnost bakterija mliječne kiseline ima za cilj promovirati željene mikroorganizme u probavnom traktu i inhibirati nepoželjne. To je osobito važno kada je poremećen sastav crijevne flore, primjerice nakon uzimanja antibiotika. Osim toga, probiotici navodno stimuliraju obrambeni sustav vlastitog tijela.
Prema prof. Stiebingu, sljedeći zdravstveni učinci probiotika sada se mogu smatrati sigurnima.
- Smanjenje učestalosti i trajanja raznih proljevastih bolesti
- Smanjenje koncentracije štetnih i kancerogenih tvari u debelom crijevu
- Pozitivan utjecaj na imunološki sustav
- Pospješuju probavu laktoze.
Prilikom reklamiranja hrane u Njemačkoj ne smiju se reklamirati ni bolesti ni prevencija. Dopuštene su samo općenite, bezopasne izjave o psihičkim stanjima. Na primjer, “jača obranu...; ....za veću dobrobit...., ....doprinos zdravlju...”. Po mišljenju prof. Stiebinga, tome se ne može ništa prigovoriti iz perspektive zakona o hrani ili prava tržišnog natjecanja.
“Iako su dodatne zdravstvene dobrobiti probiotika dokazane, oni još uvijek nisu zamjena za uravnoteženu prehranu”, naglašava prof. Stiebing. Nažalost, potrošači se danas sve više odmiču od toga: obroci izlaze iz mode i zamjenjuju ih međuobroci. Moto je jesti dok ste u tome. U isto vrijeme raste svijest o prehrani. "Proizvodi s dodatnim zdravstvenim dobrobitima su naravno pravi izbor", kaže prof. Stiebing.
Pretilost i drugi prehrambeni problemi najčešće nisu posljedica loše hrane, već posljedica nepravilnog odabira i pripreme hrane. Zato je, po njegovom mišljenju, pogrešno pitanje "hoće li probiotici učiniti kobasicu zdravijom". Prema njegovim riječima, meso i kobasice te mliječni proizvodi i žitarice pripadaju zdravoj, uravnoteženoj mješovitoj prehrani. “U konačnici, svaki potrošač mora sam odlučiti je li hrana koju jede sa ili bez probiotika,” kaže prof. Stiebing.
Definicije pojmova:
Probiotik. Ovaj izraz potječe iz grčkog i znači "za život". Suprotan izraz je "antibiotik". Mnogi probiotički učinci temelje se na antibiotskim učincima, npr. B. Promicanje zdravlja suzbijanjem patogenih (tj. uzročnika bolesti) mikroorganizama (koji se koriste, na primjer, u jogurtu, miješanim mliječnim proizvodima, pićima na bazi mlijeka, margarinu i sirovim kobasicama)
Probiotici: Pripravci ili pripravci sa živim, posebno odabranim mikroorganizmima koji blagotvorno djeluju na ljudski ili životinjski organizam.
Prebiotici: Neprobavljive tvari u hrani ili sastojcima hrane koje potiču rast ili metaboličku aktivnost željenih mikroorganizama u probavnom traktu. Učinak ovih tvari također je poznat kao "bifidogeni učinak". Primjeri za to su kratkolančani fruktooligosaharidi, inulin, laktuloza.
(npr. jogurti, miješani mliječni proizvodi, svar, jetrena kobasica, sirova kobasica, kuhana kobasica)
Sinbiotici: Mješavine probiotika i prebiotika
Izvor: Kassel [dlg]