Kada je u pitanju hrana, Europljani pokazuju veliko povjerenje u voće i povrće, a gotovo nimalo povjerenja u 'junk food'

Nijemci su skeptičniji

Povjerenje potrošača u hranu visoko je u Velikoj Britaniji, Danskoj i Norveškoj, ali nisko u Italiji i Portugalu i relativno nisko u Njemačkoj. Osim toga, istraživanja pokazuju da su potrošači u tim zemljama posebno skeptični prema mesnim proizvodima, restoranima brze usluge i prehrambenoj industriji. Ovi rezultati potječu iz nedavno objavljene studije "Trust in Food in Europe, A Comparative Analysis" koja uključuje podatke iz anketa u ovih šest zemalja. Studija je provedena u sklopu projekta EU TRUST IN FOOD (2002.-2004.) Ovaj projekt treba dovesti do boljeg razumijevanja razloga za različite razine povjerenja potrošača u hranu i njihovih implikacija Institucionalne studije provedene su uz istraživanja u šest zemalja i na razini EU-a Inicijativa je dio šireg istraživanja EU-a o stavovima i ponašanju potrošača , socio-ekonomski i demografski čimbenici te prihvatljivost tipičnih prehrambenih proizvoda.

“Današnji potrošači očekuju zdravu i sigurnu hranu i sve više žele znati odakle im hrana dolazi. Zato se fokusiramo na novi pristup 'od vilice do farme' u istraživačkim programima EU-a, s naglaskom na interese potrošača i njihov stav prema hrani", rekao je europski povjerenik za istraživanje Philippe Busquin. “Proizvodnja hrane mora ispuniti očekivanja potrošača, kao i ciljeve zaštite okoliša, zdravlja i konkurentnosti. To zahtijeva ambiciozan istraživački program sa snažnom javno-privatnom suradnjom na europskoj razini."

Najviše povjerenja imate u jabuke, a ne hamburgere

Potrošači, gdje god da žive, imaju više povjerenja u voće i povrće nego u mesne proizvode kada je u pitanju sigurnost hrane. Otprilike svaki peti potrošač vjeruje kvaliteti hamburgera iz restorana brze usluge i jela koja se nude u restoranima. Međutim, razina povjerenja u različite namirnice značajno se razlikuje. Najviše povjerenja imaju potrošači u Velikoj Britaniji, a slijede ih Danci i Norvežani. Povjerenje je najniže u Italiji i Portugalu, a skeptični su i Nijemci. Slične razlike među zemljama pronađene su kada su potrošači upitani o povjerenju u različite objekte u slučaju prehrambene krize. Razlike u povjerenju općenito su bile veće između različitih zemalja nego između različitih društvenih skupina unutar zemlje.

Širok uzorak

Istraživanje se temelji na ukupno 8870 upitnika na koje je zaprimljeno oko 1000 odgovora iz manjih europskih zemalja i oko 2000 iz većih. Odabrane zemlje pružaju reprezentativnu sliku europskih zemalja budući da se razlikuju po veličini i geografiji te su uravnotežene u južnoj, srednjoj i sjevernoj Europi. Osim toga, zemlje se razlikuju u pogledu nepovjerenja potrošača i institucionalnih promjena u prehrambenoj industriji.

Mnogi potrošači su pesimistični

Istraživanja pokazuju da između trećine i četvrtine potrošača vjeruje da su se cijena, okus i kvaliteta hrane tijekom vremena pogoršali, kao i poljoprivredna praksa, prehrana i sigurnost. Potrošači u Italiji i Portugalu su najpesimističniji: 60-80% vjeruje da su se cijene, okus i kvaliteta hrane pogoršali tijekom posljednjih dvadeset godina. Međutim, manji je postotak onih koji misle da su se sigurnost hrane i prehrana pogoršali. U svim zemljama pesimizam je povezan s povjerenjem u pojedinu hranu.

"Od stola do farme"

Kako bi se prevladao pesimizam nekih potrošača u pogledu nekih prehrambenih proizvoda, pristup istraživanja i razvoja od vilice do farme u EU-u uzima u obzir zahtjeve potrošača i povratne informacije u cijelom prehrambenom lancu. Na taj način očekivanja i zahtjevi potrošača u pogledu zaštite okoliša, ruralnog razvoja i sigurnost u proizvodnji hrane - a ne poslije.

Udruge potrošača i vlasti uživaju više povjerenja nego prehrambena industrija

Na pitanje o povjerenju u različita tijela u slučaju prehrambene krize, potrošači rijetko vjeruju da im se govori puna istina. Manje od 10 posto ispitanika u šest zemalja vjeruje da će im prehrambeno-prerađivačka industrija reći istinu kada dođe do prehrambene krize. Oko 10 posto vjeruje lancima supermarketa, a 14 posto poljoprivrednicima. Najviše povjerenja imale su udruge potrošača, stručnjaci za hranu i vladine agencije. Poredak ovih institucija po povjerenju bio je praktički isti u svih šest zemalja.

Pri tumačenju ovih rezultata treba imati na umu da ti akteri mogu imati različite uloge i profile u različitim zemljama. Međutim, rezultati pokazuju da udruge potrošača, stručnjaci za hranu i regulatorna tijela imaju široko povjerenje u svim zemljama.

Povjerenje je visoko u Velikoj Britaniji, Danskoj i Norveškoj

Britanski ispitanici imaju najveću razinu povjerenja u hranu. Oni su i najoptimističniji u pogledu razvoja događaja u posljednjih nekoliko desetljeća. Međutim, kada je riječ o vlastima, Britanci su skeptičniji. Danci i Norvežani pokazuju relativno visoke vrijednosti za većinu pokazatelja povjerenja.

Međutim, razinu povjerenja u hranu u Ujedinjenom Kraljevstvu treba promatrati kao pozitivan odgovor na mjere poduzete kao odgovor na epidemiju BSE-a ("kravlje ludilo") i druge krize s hranom.

Međutim, nepovjerenje ne nastaje samo kao reakcija na prehrambene krize. Njemački potrošači, poput Talijana i Portugalaca, vrlo su skeptični prema većini pokazatelja povjerenja mjerenih u ovoj studiji. Svoj opći skepticizam uravnotežuju s odgovarajućim ponašanjem pri kupnji i preferiraju sigurnu hranu. Međutim, južnoeuropski potrošači općenito ne vjeruju da su njihove zemlje vješte u izbjegavanju ovih opasnosti.

Portugalci su najpesimističniji u pogledu dugoročne evolucije kvalitete hrane, ali općenito više vjeruju hrani nego talijanskim potrošačima.

Prema početnoj točki studije, društveni i institucionalni uvjeti odgovorni su za ovo različito povjerenje u prehrambene standarde i pojedine aktere. Ove razlike će se dalje istraživati ​​u sljedećoj fazi studije. Također će se analizirati razvoj prehrambene i potrošačke politike u EU kako bi se europsko prehrambeno zakonodavstvo bolje uskladilo s interesima potrošača.

Razumjeti potrošača

Studija TRUST IN FOOD dio je niza istraživačkih projekata koji se financiraju kroz okvirne istraživačke programe EU-a. POVJERENJE U HRANI usredotočuje se na hranu i povjerenje potrošača u opskrbu hranom, dok drugi projekti ispituju kupovno ponašanje potrošača i stavove prema tipičnim prehrambenim proizvodima, te ulogu nove hrane – poput prirodnih dodataka hrani (fitosterol i fitostanol esteri). Nedavno započeti europski projekt HEATOX (www.heatox.org) proučavat će štetne tvari nastale tijekom kuhanja i razviti strategiju komuniciranja o tim opasnostima.

Izvješće Trust in Food in Europe. Komparativna analiza može biti od http://www.trustinfood.org biti preuzet. Tamo možete pronaći i više informacija o koordinatoru i partnerima projekta.

Informacije o prioritetu 'Kvaliteta i sigurnost hrane' u Šestom okvirnom istraživačkom programu EU-a (FP6) također se mogu pronaći na

http://www.cordis.lu/food/home.html

Izvor: Bruxelles [eu]