Predsjedništvo DBV-a odbija pravo kolektivnog djelovanja udrugama za zaštitu životinja

Nabujala birokracija ne koristi životinjama

Udruga njemačkih poljoprivrednika (DBV) odbacuje pravo na kolektivnu akciju za priznate udruge za zaštitu životinja. Pokrajina Schleswig-Holstein izradila je zakonski prijedlog za uvođenje prava na kolektivnu akciju za udruge za zaštitu životinja. Poljoprivreda bi bila pogođena pitanjima dobrobiti životinja u sljedećim područjima, između ostalog: uzgoj, uzgoj, izlaganje, obuka i trgovina stokom i rasplodnim životinjama.

Na svom sastanku 4. svibnja 2004., predsjedništvo DBV-a obrazložilo je odbijanje navodeći da je zaštita životinja podignuta kao državni cilj 2002. godine u pravno sredstvo s ustavnim statusom u Temeljnom zakonu. Ovaj državni cilj sadrži ustavnu vrijednost odluke koju moraju uzeti u obzir političari u zakonodavstvu te upravna tijela i sudovi u tumačenju i primjeni važećeg zakona.

Osim toga, temeljem članka 16. b Zakona o zaštiti životinja, Federalno ministarstvo poljoprivrede mora imenovati povjerenstvo za pružanje opće potpore u pitanjima zaštite životinja, koje se sastoji od predstavnika različitih strukovnih skupina i strukovnih organizacija, uključujući udruge za zaštitu životinja. Ovo povjerenstvo za zaštitu životinja mora se konzultirati prije donošenja zakonskih propisa i općih upravnih propisa.

U ustavnom poretku Savezne Republike Njemačke zadaća je parlamenta da donosi zakone. Administracija u demokratskoj državi ima zadatak provoditi zakone i rješavati sukobe pravilnim vaganjem svih briga za opće dobro. Kontrolu nad upravom imaju nadzorna tijela, parlamenti i sudovi. U suprotnosti je s ovim sustavom davanje zakonskih prava udrugama koje nikome nisu politički odgovorne. Gledanje udruga za zaštitu životinja nužno je jednostrano usmjereno na interese određene svrhom udruge i ne uvažava druge interese općeg dobra koji inače pogađaju širu javnost, naglašava DBV.

Pravo na tužbu udruga za zaštitu životinja značajno povećava ranjivost upravnih odluka poput suglasnosti za izgradnju staja. To bi stvorilo znatnu pravnu nesigurnost za primatelja dozvole jer bi upravni sud morao ispitati treba li dozvolu oduzeti zbog tužbe udruge za zaštitu životinja. Rezultat bi bile investicijske barijere i narušavanje tržišnog natjecanja u međunarodnoj usporedbi.

Ne može se procijeniti u kojoj će mjeri udruge za zaštitu životinja iskoristiti ovo pravo. Povećat će se opterećenje sudova i troškovi postupaka odobrenja, kao što je već predviđeno u nacrtu zakona. Primjeri za to mogu se naći u području zaštite okoliša, od uvođenja zakona o kolektivnom djelovanju udruga za zaštitu prirode.

Ako se uvede zakon o kolektivnoj tužbi, učinci na poslovanje i istraživanje su nesagledivi. Kao rezultat toga, razvit će se prenapuhana birokracija bez učinkovite koristi za životinje.

Izvor: Bonn [dbv]