Nedostatak vitamina D i joda
(BZfE) – U Njemačkoj mnogi ljudi imaju manjak vitamina D. Studija o zdravlju odraslih u Njemačkoj (DEGS) pokazala je da opskrba jodom nije optimalna ni za svaku treću odraslu osobu. Za prvi val istraživanja analizirani su uzorci krvi i urina gotovo 2008 sudionika između 2011. i 8.000. godine.
Tijelo treba vitamin D prvenstveno za metabolizam kostiju. Međutim, prema sadašnjim podacima, svaki treći Nijemac s koncentracijom u serumu manjom od 30 nmol/l ima manjak 25-hidroksivitamina D, izvještava Njemačko društvo za prehranu (DGE). Nešto manje od 40 posto je adekvatno opskrbljeno. Tijelo može samo proizvesti vitamin D pod utjecajem UVB svjetla. Stoga bi između ožujka i listopada dva do tri puta tjedno trebali izaći na sunce s otkrivenim licem, šakama i rukama i bez kreme za sunčanje, ali bez rizika od opeklina.
Folat je važan za rast, diobu i diferencijaciju stanica. Dobra njega je stoga osobito važna tijekom trudnoće i u fazama rasta. 86 posto odrasle populacije ima dovoljnu zalihu folne kiseline (najmanje 4,4 ng/ml). Međutim, većina žena ne postiže preporučene koncentracije za žene reproduktivne dobi. Svatko tko želi ili bi mogao zatrudnjeti trebao bi stoga uzimati 400 µg folne kiseline dnevno kao dodatak u prvom tromjesečju trudnoće kako bi se nerođeno dijete moglo optimalno razvijati.
Jod je vitalni element u tragovima i, između ostalog, sastojak hormona štitnjače. Zbog geografskih uvjeta, Njemačka je područje s nedostatkom joda. Opskrba jodom nije zadovoljavajuća za 30 posto odraslih osoba. Prema DGE-u, jedno od rješenja mogla bi biti povećana uporaba jodirane kuhinjske soli u prehrambenoj industriji.
Mineral kalij, između ostalog, sudjeluje u regulaciji ravnoteže vode i provođenju podražaja putem živaca. Razuman unos je 4.000 mg dnevno, što se obično i postiže. U slučaju natrija unos je čak prevelik: kod većine je unos daleko iznad referentne vrijednosti od 1,5 g dnevno za odraslu osobu. Kod muškaraca je izmjereno prosječno 4,0 g, a kod žena 3,4 g, što odgovara oko 10 g ili 9 g kuhinjske soli dnevno. Ovo je zabrinjavajuće jer previše kuhinjske soli povećava rizik od visokog krvnog tlaka. Preporučuje se maksimalno 6 g dnevno.
„Svatko tko se zdravo hrani i koristi raznoliku hranu obično unosi dovoljno hranjivih tvari“, objašnjava nutricionist Harald Seitz iz Saveznog centra za prehranu (BZfE). „Izbjegavajte prerađevine, koje obično sadrže puno soli.“ U slučaju određenih bolesti i posebnih stresova, tijekom trudnoće i dojenja, u starijoj dobi te u slučaju intolerancije na hranu, može imati smisla uzimanje dodataka prehrani. Oboljelima se najbolje savjetuje nutricionist ili nutricionist, savjetuje Seitz.
Heike Kreutz, www.bzfe.de
