Jedenje mesa u Njemačkoj ne spašava prašumu
Berlin, 11. veljače 2019. Danas se na isključivo biljnu prehranu često gleda kao na obećanje spasa. Kritičari stočarstva preporučuju izbjegavanje mesa, jaja i mliječnih proizvoda, također s obzirom na navodno bolju zaštitu okoliša i resursa te globalni doprinos biljne prehrane. No, u kojoj mjeri prehrambene navike Nijemaca i nacionalno pooštravanje dobrobiti životinja i ekoloških standarda imaju ikakve pozitivne učinke na gospodarstvo, okoliš i svjetsku prehranu u globalnom kontekstu? To je ono što istražuje nova studija Instituta za agrobiznis Sveučilišta u Gießenu. Rezultat bi trebao uzdrmati zagovornike čisto veganske prehrane i pooštravanja nacionalnih standarda: "U pogledu okoliša, klime i svjetske opskrbe hranom, isključivo biljna prehrana ne može održati ono što kritičari stočarstva obećavaju", sažima prof. P. Michael Schmitz, poljoprivredni ekonomist i autor studije, zajednički rezultat. Ili, ukratko rečeno: "Odustajanje od mesa u Njemačkoj neće spasiti prašumu." Studija kvantificira značajne negativne ekonomske učinke za nacionalne solo napore: 50-postotna zabrana mesa rezultirala bi gubitkom dobrobiti od 8,8 milijardi američkih dolara . S obzirom na društveno glasnije pozive na "Dane povrća", studija formulira jasne političke implikacije. Schmitz: „Odricanje od mesa je neprikladno političko oruđe. Treba izbjegavati državnu kontrolu potrošnje i proizvodnje.”
Studija ispituje troškove i prednosti prehrane koja se sastoji od svih biljaka
Studija, koja je provedena na prijedlog Zaklade Alhard von Burgsdorff za promicanje znanstvenih projekata u sektoru peradi, ispituje troškove i koristi isključivo biljne prehrane u globalnom kontekstu - s posebnim ciljem pronalaženja treba poduzeti odgovore na to kako politika može djelotvornim i učinkovitim mjerama riješiti problematična područja. Problematična područja koja se posebno ispituju su pothranjenost u siromašnim zemljama, onečišćenje klime, potrošnja zemlje i vode te gubici hranjivih tvari u stočarskoj proizvodnji. U prvom planu su tri zahtjeva koje postavljaju kritičari stočarske proizvodnje - odricanje od mesa, pooštravanje standarda dobrobiti životinja i zabrana uvoza hrane od soje. Što se tiče metodologije, znanstvenici sa Sveučilišta u Gießenu temeljili su svoje istraživanje na modelu djelomične sektorske ravnoteže i modelu opće ekonomske ravnoteže, uz opsežna istraživanja literature.
Izbjegavanje mesa, porast troškova i zabrana uvoza soje dovode do milijardskih gubitaka
Rezultat daje povoda za razmišljanje. Izrezivanje mesa, rast troškova i zabrana uvoza soje dovode do milijardskih gubitaka za proizvođače i gospodarstvo u cjelini. Iskreno rečeno, to se primjenjuje kada Njemačka provodi mjere samostalno na nacionalnoj razini, a ne na jedinstven način u cijeloj EU. Schmitz zauzima oštar stav prema političarima: „Dosadašnji politički koncepti slabe konkurentnost stočarske industrije. Tržišni udjeli i radna mjesta u njemačkom poljoprivrednom gospodarstvu su u opasnosti da budu izgubljeni bez mogućnosti učinkovitog doprinosa zaštiti okoliša, klime i životinja ili borbi protiv gladi."
Cijela studija dostupna je za preuzimanje ovdje: www.zdg-online.de
Za Dr. Zaklada Alharda von Burgsdorffa: Svrha Zaklade Dr. Zaklada Alhard von Burgsdorff, osnovana 1964. godine, podupire obrazovanje i znanstvena istraživanja u sektoru peradarstva. Predsjednik zaklade je predsjednik Središnjeg udruženja njemačke peradarske industrije e. V., zamjenik predsjednika predsjednika Njemačke udruge za peradarstvo e. V
O ZDG
Središnja udruga njemačke industrije peradi predstavlja kao profesionalni kišobran i vrhunska organizacija, interese njemačke industrije peradi na federalnoj i EU razini političkim, službenim i profesionalnim organizacijama, javnosti i inozemstvu. Oko 8.000 članova organiziraju se u saveznim i državnim udruženjima.
Izvor: ZDG
