Mesarski obrt 2003

Loš početak 2003. - Brojnost opada, ali se stanje stabilizira

Njemačko gospodarstvo 2003. godine nije uspjelo čak ni ostvariti nizak rast iz prethodnih godina. Realni bruto domaći proizvod smanjen je za 0,1 posto. Rast cijena nafte, plućna bolest SARS i jak euro stavili su pod pritisak njemačko izvozno gospodarstvo, dok je domaće gospodarstvo usporilo povećanje tereta poreza i socijalnih doprinosa. Pogoršana situacija u zapošljavanju smanjila je realni raspoloživi dohodak i istovremeno opteretila javnu blagajnu. Privatna kućanstva, također uznemirena tekućim raspravama o neminovnim rezovima u osiguranju za starije osobe, socijalnim i zdravstvenim sustavima, pojačano su suzdržavana u potrošnji. U 2003. prvi su put pogođeni i dijelovi stanovništva sa stabilnom potrošnjom.

Ova situacija imala je primjetan učinak na mesnicu: jeftini trendovi i potraga za povoljnim cijenama prošle su godine dosegli svoj tužni vrhunac. Ponovno su trgovina na malo hranom i mesnica izgubile tlo u odnosu na diskontna tržišta. Iako su njemačka kućanstva prošle godine kupila 5,4 posto više mesa i 1,5 posto više kobasica i ostalih mesnih prerađevina nego 2002. godine, tu su nabavu financirala izdacima manjim za 1,9 odnosno 5,7 posto. Strukturni razvoj mesničkog obrta uvelike je bio usklađen s tim sve manjim tržištem.

Na prijelazu 2003./2004. godine mesnice su bile prisutne na tržištu s 29.468 prodajnih mjesta. Od toga je 18.320 samostalnih društava, a preostalih 11.148 povezanih podružnica. U odnosu na prethodnu godinu, broj tvrtki je manji za 449, jer su zatvorena 1.744 poduzeća u odnosu na samo 1.245 novih poduzeća. Sveukupno, međutim, pad poslovnih brojeva je smanjen u odnosu na prethodne godine, a očekuje se da će se taj trend nastaviti iu 2004. godini.

Tijekom godine smanjio se i broj poslovnica za 62, a velika fluktuacija od 1.467 novih otvaranja u odnosu na 1.651 zatvaranja može se shvatiti kao fleksibilna reakcija na tržišne uvjete. Osim toga, 346 poslovnica pretvoreno je u samostalne djelatnosti tijekom prošle godine. Gustoća distribucije mesnice u 2003. godini odgovarala je 36 prodajnih mjesta na 100.000 stanovnika.

Kretanje prodaje u mesarskom obrtu u 2003. godini ponovno je stradalo zbog snažne cjenovne orijentacije i trenda diskontiranja. Njemačka mesnica zajedno je ostvarila ukupnu prodaju od 15,34 milijarde eura uključujući porez na promet, što odgovara 0,74 milijarde eura ili 4,6 posto manje nego 2002. U usporedbi s prethodnom godinom, pad prodaje je oslabio, ali je u prosjeku pao za godine opet jasno.

Ipak, prodaja se jasno stabilizirala tijekom godine. Nakon izuzetno lošeg starta u prvom tromjesečju, razlika u odnosu na prethodnu godinu se iz kvartala u kvartal smanjuje. U posljednjem tromjesečju gotovo je ponovno dostignut prošlogodišnji rezultat. Stabilan razvoj prodaje na prethodno smanjenoj razini bilježimo i početkom tekuće godine.

Od prometa industrije 13,1 milijarda eura dolazi od prodaje mesa i mesnih prerađevina iz vlastite proizvodnje, a 2,2 milijarde eura, ili udio od 15 posto, od prodaje kupljene robe. Udio mesnice u ukupnom tržištu, vrednovan po cijenama krajnjih potrošača, dosegnuo je oko 45 posto.

Pad razvoja prodaje zajedno s rastućim pritiskom na troškove prisilio je tvrtke da još jednom smanje zaposlenost 2003. godine. Prosječno je godišnje u mesarskom obrtu radilo ukupno 169.400 ljudi, uključujući vlasnike, pomoćne članove obitelji i pripravnike. U usporedbi s prethodnom godinom, to je smanjenje od 7.300 ili 4,1 posto. U usporedbi s prethodnim godinama, u prošloj godini nastavilo se slabiti smanjenje zaposlenosti.

Zaposlenje u mesarskom obrtu najčešće je dugoročno. Razlog tome je jaka vlasnička usmjerenost pretežno malih i srednjih poduzeća te timska priroda kadrovske organizacije koja proizlazi iz ograničenih mogućnosti podjele rada. Vjernost kupaca, koja je vrlo važna za specijalizirane mesnice s velikim udjelom stalnih kupaca, može se jamčiti samo stalnim radnim kadrom.

Prosječan broj zaposlenih u mesnici je nedavno bio 9,3 osobe, uključujući vlasnika, koji su bili raspoređeni između proizvodnje i prodaje u omjeru 40 prema 60.

Izvor: Frankfurt [dfv]