Ekonomski razvoj njemačkog sektoru mesa
Prošlogodišnji tržišni uvjeti ostali su teški za poduzeća mesne industrije. Odlučujući faktor za to je stalno smanjenje potražnje za svinjetinom u Njemačkoj i EU. Općenito smanjena potražnja za mesom i rastuće izolacionističke tendencije unutar EU također su dovele do daljnjeg pada unutarnje trgovine. Trgovane količine pale su za dobra 2% i za uvoz i za izvoz.
Međutim, izvoz u treće zemlje razvijao se pozitivno, porastao je za 35% za svinjetinu i preko 20% za iznutrice. Glavni pokretač toga je snažan porast isporuka u Kinu te, u nešto manjoj mjeri, u druge zemlje, posebice azijske. Međutim, snažna ovisnost o prodaji u Kini također predstavlja rizik. Osim toga, sve je veća konkurencija, posebice ponuđača iz Sjeverne i Južne Amerike na atraktivnim azijskim tržištima. Porastu proizvođačkih cijena svinja za klanje značajno je pridonio i povećan izvoz u treće zemlje. Ono što je ovdje posebno važno jest da inozemna tržišta traže rezove i proizvode čija je prodaja na unutarnjem tržištu EU ograničena. Kombinacija domaće prodaje i prodaje u trećim zemljama poboljšava korištenje životinja za klanje i pridonosi optimizaciji u smislu održivosti.
Međutim, njemačka se svinjetina još uvijek ne može isporučiti u sve zemlje potencijalne kupce zbog nedostatka zakona o veterinarstvu. Da je ova opcija dostupna, vjerojatno bi situacija s prodajom za klaonice izgledala povoljnije. Povećanje proizvođačkih cijena posljedica je i pada proizvodnje svinja u Njemačkoj i općenito u ostatku Europe. Razlog tome je trajno teška cjenovna situacija u 2015. godini, zbog koje su mnogi poljoprivrednici morali odustati od proizvodnje.
No, cijene mesa koje su posljednjih mjeseci jako porasle veliki su problem za industriju mesnih proizvoda koja povećane troškove sirovina ne može prenijeti na kupce. Situacija u sektoru goveđeg mesa je nešto pozitivnija. Potrošnja je u Njemačkoj blago porasla za gotovo 2%, a proizvodnja je ostala gotovo nepromijenjena. Govedina je očito i dalje popularna među potrošačima kao proizvod visoke kvalitete. To se očituje u laganom povećanju obujma uvoza iz trećih zemalja, posebice Južne Amerike. No, bilježi se i porast domaće ponude visokokvalitetnog junećeg mesa, dok je klanje mladih bikova u padu.
U sektoru goveđeg mesa unutarnja trgovina EU također značajno opada, kako u izvozu tako iu uvozu, što je rezultat tendencija u mnogim zemljama EU da postavljaju razne prepreke za korištenje mesa iz drugih zemalja EU. Snažna i značajno rastuća potražnja za govedinom u svijetu još uvijek se teško može zadovoljiti iz Njemačke, jer smo odsječeni od izvoznog tržišta zbog nedostatka veterinarskih sporazuma, posebno s brzorastućim azijskim zemljama. Njemačke isporuke u treće zemlje stoga se gotovo u potpunosti odvijaju u Europi, s Norveškom kao najvažnijim ciljnim tržištem na drugom mjestu, ispred Švicarske.
Potražnja u Njemačkoj lagano opada
Potrošnja mesa u Njemačkoj je 2016. u odnosu na prethodnu godinu pala za dobrih 61,1 kg na 1 kg, sa 60,0 kg po glavi stanovništva. Razvoj u Njemačkoj je dakle otprilike u skladu s europskim prosjekom. Europska komisija najavila je pad potrošnje od 2016% za 2,5. godinu. Kada je riječ o potrošnji po stanovniku, pak, Njemačka je u sredini europske usporedbe iza Španjolske, Danske, Austrije, Portugala, Francuske, Italije i Irske.
Pad privatne nabave mesa nastavio se iu prošloj godini. Prema izračunima AMI-ja, privatna potražnja za mesom pala je u prosjeku za 2016% između siječnja i studenog 0,9. godine. Dok je potražnja za govedinom blago porasla za 2,3%, kućanstva su kupila oko 4,3% manje svinjetine nego prethodne godine. Kobasičarski proizvodi blago su pojeftinili za 0,9 posto. Međutim, potražnja privatnih kućanstava ne uzima u obzir značajno povećanje potrošnje izvan kuće tijekom godina, koja je vjerojatno ponovno povećana zbog visoke stope zaposlenosti u Njemačkoj i povećanja školskih obroka.
Sa statističkom potrošnjom po stanovniku od 36,2 kg, svinjetina ostaje jasno na vrhu naklonosti potrošača unatoč padu od 1,7 kg. Glavni razlozi pada vjerojatno se mogu pronaći u demografskim kretanjima, sve većem trendu konzumacije izvan doma i povećanju udjela skupina stanovništva koje isključuju svinjetinu iz prehrane. Odnos cijena među vrstama mesa također ima utjecaj koji i dalje daje prednost mesu peradi. Ovdje je potrošnja po stanovniku ponovno porasla za 0,5% na 12,5 kg. Porasla je i potrošnja goveđeg mesa za 0,2 kg na 9,7 kg. Njemačka je po ovoj vrsti mesa u usporedbi s EU-om prilično daleko ispod. Samo u Poljskoj, Rumunjskoj, Cipru, Litvi, Hrvatskoj, Latviji, Španjolskoj i Belgiji konzumira se manje govedine po stanovniku nego u Njemačkoj. Prije 35 godina, sa znatno nižim prosječnim prihodom, potrošnja u Njemačkoj bila je oko 5 kg/stanovniku iznad današnje razine. Potrošnja ovčjeg i kozjeg mesa iznosila je 0,6 kg, a ostalih vrsta mesa (osobito iznutrica, divljači, kunića) 0,9 kg.
ponuda
U 2016. godini proizvodnja mesa ostala je gotovo nepromijenjena u odnosu na 2015. godinu. Čisto matematički gledano, statistika pokazuje povećanje od 4.500 t na 8,25 milijuna t. od. Međutim, ova mala promjena ispod je moguće veličine pogreške pri određivanju podataka. Izračunato povećanje proizvodnje posljedica je blagog povećanja proizvodnje mesa peradi (+0,3%).
Broj zaklanih svinja u 2016. neznatno je pao u odnosu na prethodnu godinu za 0,1% (63.400 grla) na 59,3 milijuna grla. Volumen klanja svinja domaćeg podrijetla smanjen je za 447.100 (–0,8%) na 54,6 milijuna grla. Međutim, u istom je razdoblju broj klanja stranih svinja porastao za 383.700 (+ 9,0%) na 4,7 milijuna grla. Zbog nešto veće prosječne klaoničke mase, proizvodnja svinjskog mesa ostala je približno nepromijenjena u odnosu na 2015. i iznosi 5,57 milijuna t.
Broj komercijalno zaklanih goveda porastao je za 2015% (+0,5) na 16.400 milijuna grla u odnosu na 3,6. godinu. Međutim, zbog smanjene prosječne klaoničke mase goveda (-2,0 kg), posebice zbog pomaka u strukturi u korist ženskih grla, proizvedena klaonička količina pala je za 0,2% (-1.800 t) na 1,13 milijuna t.
Mesna industrija pod pritiskom
Unatoč stabilnom razvoju proizvodnje, tvrtke iz njemačke industrije mesnih prerađevina bilježe značajne gubitke u zaradi jer su cijene prerađevina za proizvodnju kobasičarskih proizvoda već mjesecima na visokoj razini i nema promjene u situaciji. Cijene svinjskog mesa su u prvom tromjesečju ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine porasle oko 20 posto. Meso krmače, koje ima posebnu ulogu u preradi, poraslo je za gotovo 40%. Ova teška gospodarska situacija mogla bi dodatno ubrzati strukturne pomake u industriji koju su dosad karakterizirala srednja poduzeća.
Do sada je bilo malo uspjeha u prenošenju viših troškova na tržištu u padu kroz cijene. U prošloj su godini tvrtke u njemačkoj industriji mesnih proizvoda ostvarile samo blagi porast prodaje od 2,8%, s 18,3 milijarde eura na 18,8 milijardi eura. Zaposleno je 61.600 ljudi, 4,5% više nego prethodne godine.
