Poslao Thomas Pröller, meso-n-više na , Objavljeno u arhiva
Vrhunski zagovornik potrošača posjećuje farmu
Predsjednik Saveznog udruženja potrošačkih savjetovališta, prof.dr. Edda Müller, u posjetu farmi u Brandenburgu, nedaleko od Berlina. Kao predsjednik Udruge za promicanje održive poljoprivrede, predsjednik Njemačke udruge poljoprivrednika (DBV), Gerd Sonnleitner, pozvao je Eddu Müller na 1. "Berlin Barn Talks" na farmi Schmachtenhagener Agrar GmbH. Razgovori u štali imaju za cilj približiti poljoprivredu javnim osobama i odvijaju se na području Berlina.
Siegfried Mattner, generalni direktor poljoprivrednog poduzeća sa 80 zaposlenih i 30 pripravnika u 7 zelenih zanimanja, objasnio je svoj koncept izravnog marketinga i odnosa s javnošću za poljoprivredu te informirao o visokim standardima u stočarstvu i proizvodnji hrane. U proteklih deset godina implementirao je svoj koncept shoppinga kao iskustva i cijelog asortimana uz ulaganja od 3,5 milijuna eura. Danas se za regiju "ljudi susreću na seljačkoj pijaci". Prošle godine na farmu je došlo 320.000 posjetitelja s tržnicom Oberhaveler, uz koju su spojene sirana i mesnica.
Poslao Thomas Pröller, meso-n-više na , Objavljeno u arhiva
Dan prije odlučujućeg sastanka u Federalnom vijeću za prilagodbu zakonodavstva o nesilicama, Federacija za zaštitu okoliša i prirode (BUND) na konferenciji za tisak u Berlinu iznijela je mišljenje Sveučilišta u Kasselu. Ovo bi se trebalo baviti navodnim metodološkim pogreškama i nedostacima istrage Sveučilišta za veterinarsku medicinu Hannover (THH) o razini učinka i zdravstvenom stanju u različitim sustavima uzgoja nesilica.
BUND očito pokušava iz temelja dovesti u pitanje utemeljenu znanstvenu argumentaciju za daljnji razvoj pravnih zahtjeva za uzgoj kokoši koji su sada neophodni. Bundesverband Deutsches Ei eV ističe da se politička rasprava temelji na koordinaciji prof. Hans-Wilhelm Windhorst, Institut za strukturna istraživanja i planiranje u intenzivnim poljoprivrednim područjima (ISPA), izvještaj je na 250 stranica s 11 priloga 24 znanstvenika iz cijele Njemačke. Ova holistička dokumentacija s integracijom studije THH, pod nazivom "Uzgoj kokoši nesilica", bavi se aspektima zaštite životinja i zdravlja životinja, zaštite potrošača i okoliša, kao i gospodarstva. To pokazuje da Nijemci u Europi idu sami s predanošću samo uzgoju podova i slobodnog uzgoja, a neodobravanje "uzgoja malih skupina" mora se ispraviti i da će svi oblici uzgoja biti podvrgnuti proširenom ispitivanju i ocjeni.
Znanstvenici, političari, zaštitari životinja i zaštitari okoliša trebali bi surađivati na pronalaženju rješenja i ne početi međusobno raspravljati i međusobno se obezvređivati na temelju emocija ili metodoloških pogrešaka.
Ova "stanka" čini potrebnim produljiti prijelazno razdoblje s 31. prosinca 2006. na 31. prosinca 2009.
Poslao Thomas Pröller, meso-n-više na , Objavljeno u arhiva
Udruga poljoprivrednika i peradarska industrija zahtijevaju bezrezervno ispitivanje alternativa
Savez njemačkih poljoprivrednika (DBV) i Središnje udruženje njemačke peradarske industrije (ZDG) zalažu se za ukidanje konvencionalnog uzgoja u kavezima. Utoliko je hitnije da Savezno vijeće sutra (28.11.203.) postavi smjer za dinamičan daljnji razvoj uzgoja kokoši nesilica u smislu zaštite životinja, potrošača i okoliša. Potvrdili su to predsjednici DBV-a Gerd Sonnleitner i ZDG-a Gerhard Wagner u zajedničkom pismu premijerima saveznih država uoči sjednice Bundesrata.
Izmjenom i dopunom Pravilnika o zaštiti životinja o stočarstvu, Savezno vijeće mora dopustiti da se sve alternative kaveznom uzgoju ispitaju na znanstvenoj osnovi bez predrasuda. To uključuje uzgoj u štalama i slobodnom uzgoju, kao i uzgoj u malim grupama, koji se ispituje. Sonnleitner i Wagner također su naglasili da se moraju uključiti kriteriji relevantni za dobrobit životinja, zaštitu potrošača i zaštitu okoliša.
Poslao Thomas Pröller, meso-n-više na , Objavljeno u arhiva
Proizvođači jaja propuštaju tržišnu priliku - Savezno vijeće ne smije odustati od zaštite životinja na temelju upitne studije
Blokadom važeće uredbe o kokošima nesilicama njemački proizvođači jaja blokiraju njihov ulazak na tržišta budućnosti. Izjavio je to Bund für Umwelt und Naturschutz Deutschland (BUND) na konferenciji za novinare u Berlinu. Samo u najvećem diskontu hrane u posljednjih pet godina udio jaja iz slobodnog uzgoja skočio je s deset na gotovo četrdeset posto. Unatoč tome, lokalni proizvođači jaja nisu htjeli prevrnuti kamen kako bi odgodili kraj okrutnosti prema životinjama u kavezima.
Hubert Weiger, glasnogovornik poljoprivredne politike BUND-a: "Kada Savezno vijeće sutra bude odlučivalo o uredbi o kokošima nesilicama, poslužit će studija Sveučilišta veterinarske medicine u Hannoveru, koja osuđuje oblike uzgoja životinja prikladne vrsti kao neprijateljske prema životinjama kao temelj za odluku. Međutim, studija se temelji na podacima koji nisu ni reprezentativni ni znanstveno pouzdani. "Dakle, glavni argument za držanje kaveza je zastario. Savezne države moraju ostaviti uredbu o kokošima nesilicama kakva jest, inače će zanemarit će svoju odgovornost za veću dobrobit životinja, koju im je dodijelio Savezni ustavni sud. Kaveze za piliće treba zabraniti bez "ako" i "ali".
BUND je dao analizirati studiju o navodnim negativnim učincima uzgoja pilića koji odgovara vrsti. Institut za primijenjenu etologiju domaćih životinja i uzgoj domaćih životinja prilagođen životinjama na Sveučilištu u Kasselu došao je do zaključka da važna pitanja prehrane životinja, nasljeđa i uvjeta uzgoja nisu uzeta u obzir. Osim toga, broj uzoraka u studiji upitnika daleko je premalen da bi bio reprezentativan, temelji se isključivo na samoizvještajima uzgajivača pilića i ima niz drugih metodoloških pogrešaka.
Stručnjak za poljoprivredu BUND-a Reinhild Benning: "Čak ni argument pilećih barona da će preseliti svoje proizvodne pogone u inozemstvo zbog zabrane kaveza ne funkcionira. Treće zemlje za koje se kaže da ispunjavaju uvjete za preseljenje proizvodnje također će uskoro biti dio EU-a , gdje će konvencionalni kavezi biti zabranjeni od 3,9. A ako su kavezna jaja jasno označena kao takva, potrošači će ih izbjegavati. Njemačka mora iskoristiti svoje tržišne prilike ovdje. Bundesrat bi sutra trebao staviti pileće barone na povodac: Držanje kokoši nesilica u kavezima moraju ostati zabranjeni od 2012."
Studija BUND-a o dobrobiti životinja sustava držanja kokoši nesilica na [www.bund.net]
Poslao Thomas Pröller, meso-n-više na , Objavljeno u arhiva
Veterinar ispituje nedostatke u zaštiti potrošača
Od krize GSE-a, određena tkiva ovaca klasificirana su kao rizični materijal od strane Europske unije i moraju se ukloniti nakon klanja pod službenim nadzorom i odložiti na odlagalište odobreno za tu svrhu. Nedavno objavljena disertacija na Freie Universität Berlin pokazuje da se ti propisi samo djelomično provode u određenim područjima. Veterinar dr. Mostafa Bachari intervjuirao je 62 muslimanska mesara koji drže ovčetinu. Otkrio je da se u 40 trgovina prodaju janjeće glave uključujući i mozak, au 32 slučaja leđna moždina životinjama nije izvađena i tako proslijeđena potrošaču. Rizik od zaraze TSE-om putem ovčjeg mesa je nizak. Međutim, putovi prijenosa još nisu u potpunosti istraženi. U smislu preventivne zaštite potrošača, preventivnim mjerama treba u potpunosti isključiti bilo kakvu zarazu.
Eksperimentalno se ovce mogu zaraziti uzročnicima BSE-a. Zabrinjava činjenica da je hranjenje stočne hrane zabranjeno tek 1994. godine. U 80-im i 90-im godinama ovce su hranjene hranom koja je sadržavala mesno i koštano brašno. Osim toga, zabrana je u potpunosti provedena tek u jesen 2000., kada je zabilježen prvi slučaj BSE-a kod krave u Njemačkoj.
Poslao Thomas Pröller, meso-n-više na , Objavljeno u arhiva
Povećane su isporuke iz Nizozemske i Danske
Inozemne isporuke odojaka na domaće tržište su povećane. Njemačka je u razdoblju od siječnja do kolovoza ove godine uvezla ukupno gotovo 1,9 milijuna prasadi, dobrih deset posto više nego u istom razdoblju lani. Osobito je povećan uvoz iz Nizozemske i Danske.
Prema odgovornom Odboru za proizvode, Nizozemska je 2002. u inozemstvo prodala oko 3,3 milijuna prasadi. Njemačka je uz Španjolsku također bila jedan od najvažnijih kupaca. Do kolovoza 2003. godine Nizozemci su njemačkom tržištu isporučili već oko 1,05 milijuna prasadi, deset posto više nego u istom razdoblju prošle godine, unatoč smanjenju broja nizozemskih krmača.
Poslao Thomas Pröller, meso-n-više na , Objavljeno u arhiva
Samodostatnost se smanjila 2003. godine
Njemačka uvelike ovisi o uvozu kako bi opskrbila stanovništvo jajima. Razlik između vlastite proizvodnje i potrošnje hrane ponovno se povećao u 2003. prema prvim projekcijama ZMP-a. Njemačka proizvodnja jaja ponovno je smanjena u godini koja se sada bliži kraju i dosegnula je procijenjenih 13,2 milijarde komada, što bi bilo 5,7 posto manje nego 2002. godine.
Potrošnja hrane procjenjuje se na 17,64 milijarde jaja. Prije pet godina, 1998., u Njemačkoj je pojedeno 18,45 milijardi jaja. Stupanj samodostatnosti konzumnih jaja pao je za tri postotna boda na 71 posto.
Iako je domaća proizvodnja jaja nadopunjena uvozom, uvoz je ove godine pao zbog ptičje gripe u našem glavnom dobavljaču, Nizozemskoj. Nastali jaz nije se mogao zatvoriti opskrbom iz drugih zemalja i smanjenim izvozom. Potrošnja jaja po glavi stanovnika u Njemačkoj je stoga vjerojatno pala za tri na 214 jaja. 1998. svaki njemački građanin konzumirao je 225 jaja.
Poslao Thomas Pröller, meso-n-više na , Objavljeno u arhiva
Isporuke u Njemačku značajno su porasle
Tajland je jedan od najvećih svjetskih proizvođača mesa peradi, s proizvodnjom u 2002. godini od 1,45 milijuna tona. To je ovu azijsku zemlju svrstalo na peto mjesto u svijetu iza SAD-a, EU-a, Kine i Brazila. Značajan dio proizvodnje se izvozi; lani je izvoz samo pilećeg mesa iznosio 465.000 tona. Iako većina izvoza piletine ostaje u Aziji, isporuke u Europsku uniju nedavno su dobile na značaju.
Prema tajlandskim informacijama, izvoz pilećeg mesa ponovno je porastao u prva tri kvartala 2003. za dobrih 15 posto na 397.500 tona. Od toga su azijske zemlje apsorbirale 268.100 tona, oko devet posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Isporuke u EU porasle su dobrih 28 posto na 114.400 tona. Od toga je gotovo 55.700 tona stiglo u Njemačku, što je povećanje od 77 posto. Velika Britanija je apsorbirala 33.400 tona tajlandskog pilećeg mesa, a Nizozemska 29.700 tona, svaka dobra dva posto više nego u razdoblju od siječnja do rujna 2002.
Poslao Thomas Pröller, meso-n-više na , Objavljeno u arhiva
Dug je popis aditiva koje naša hrana može sadržavati. Sve dok se radi o mogućim štetnim učincima - a da ne govorimo o učincima koji bi se mogli pojaviti samo kada se kombiniraju različiti aditivi. Velik dio potrošača vrlo je nesiguran. Ipak, potražnja za gotovim jelima, niskokaloričnom hranom i proizvodima sa što dužim rokom trajanja je velika. Kako stručnjaci za prehranu procjenjuju potencijal rizika aditiva? Kakav je pravni okvir i kako se određuju najveće dopuštene količine koje se smatraju bezopasnima? Postoje li skupine stanovništva, poput djece ili alergičara, koje su posebno ugrožene? Mathias Schwarz sa Sveučilišta u Kasselu bavio se svim tim pitanjima i objavio stručni članak na temu aditiva u časopisu za pomoć "Ernahrung im Focus", izdanje od rujna 2003. godine. Znanstvenik ispituje prednosti i nedostatke te trenutno stanje znanja. Njegovo gledište daje razlog za oprezni optimizam i ukazuje na buduće istraživačke potrebe.
Možete dobiti besplatan uzorak za čitanje iz stručnog časopisa "Ernahrung im Focus" na Internetu na: www.aid.de, besplatni uzorak na Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, Za prikaz JavaScript mora biti uključen!
Poslao Thomas Pröller, meso-n-više na , Objavljeno u arhiva
BSE test uživo razvijen na Sveučilištu Georg-August identificira rizične životinje
S obzirom na pojavu atipičnih slučajeva BSE-a kod vrlo mladih goveda u Francuskoj i Japanu, koji nisu obuhvaćeni prethodnim shemama testiranja, ravnatelj Veterinarskog instituta Sveučilišta u Göttingenu, prof.dr. dr Bertram Brenig, sada su potrebne učinkovitije metode za identifikaciju rizičnih životinja. U aktualnom broju časopisa "New Food Magazine" prof. Brenig predstavlja krvni test za žive životinje razvijen na Sveučilištu Georg-August, s kojim se rizične životinje mogu identificirati i kod mlađih goveda. "Jednostavan uzorak krvi dovoljan je za otkrivanje nukleinskih kiselina u takozvanim mikrovezikulama koje su značajno povezane s rizikom zaraze GSE-om", kaže prof. Brenig, objašnjavajući metodu koja je patentirana u SAD-u.
Prema prof. Brenigu, propisi u Njemačkoj i Europskoj uniji (EU), prema kojima se u mozgu zaklanih goveda starijih od 24 i 30 mjeseci ispituju tipične naslage prionskih proteina, pružaju mogućnosti s obzirom na razvoj u Japan i Francuska nedovoljnu zaštitu potrošača. Ovdje su znatno mlađe životinje oboljele od GSE-a. Prethodne metode testiranja reagiraju tek kada nakupljanje prionskog proteina dosegne određenu razinu u moždanom tkivu. Prof. Brenig također smatra da je ubijanje svih goveda u kohorti zahvaćenoj BSE-om učinkovita, ali ne i perspektivna strategija. Znanstveni upravni odbor Europske unije razvio je smjernice kojima se nalaže uništavanje BSE kohorti goveda. Kohorta se definira kao sve životinje koje su rođene ili uzgojene unutar dvanaest mjeseci prije i nakon slučaja BSE-a.
