Vijesti kanal

Greenpeace je dobio tužbu oko vodiča za genetski inženjering

Proizvođač mesa odustao od odštetnih zahtjeva

Tužbu proizvođača mesa Hermes protiv Greenpeacea odbacio je prošlog tjedna Regionalni sud u Kölnu. Hermes je tražio odštetu jer je Greenpeaceov vodič "Hrana bez genetskog inženjeringa" upozoravao na proizvode te tvrtke. Greenpeace je pitao Hermes, zajedno s 450 drugih proizvođača i trgovaca hranom, o korištenju genetski modificiranih biljaka u proizvodnji mlijeka, mesa i jaja. Prema presudi u Kölnu, ocjenjivanje tih tvrtki u vodiču je dopušteno zbog slobode izražavanja zajamčene u Temeljnom zakonu.

"Veliki je uspjeh za zaštitu potrošača što su informacije o genetskom inženjeringu za hranu također pravno valjane", kaže Corinna Hoelzel iz Greenpeaceove potrošačke organizacije PurchasingNet. "Većina potrošača želi hranu bez GMO-a, a potreba za informacijama još uvijek je ogromna. Do danas smo potrošačima podijelili više od 1,3 milijuna vodiča za kupnju."

Pročitajte više

Hitna ponuda gurnula je cijene jaja

Tržnica jaja u kolovozu

U glavnom blagdanskom mjesecu kolovozu ponuda jaja u Njemačkoj bila je konstantno velika i premašila je potražnju u svim segmentima, uključujući i alternativne proizvode. Rano klanje starijih životinja smanjilo je proizvodnju jaja, ali to nije bilo dovoljno za stabilizaciju tržišta. Situacija se smirila tek krajem mjeseca, dijelom i zato što su domaći dobavljači zbog niske razine cijena mogli više izvoziti u treće zemlje. S druge strane, s uvozne strane, na njemačko tržište - osim isporuka u okviru fiksnih trgovačkih odnosa - jedva da je ikakva roba stigla na njemačko tržište, što je posljedica katastrofalno niskih cijena jaja.

Potražnja potrošača bila je usporena posljednjih tjedana zbog sezone godišnjih odmora. Osim toga, tržišne sudionike uznemirile su turbulencije oko nabavne strategije diskontera Aldi-Nord i ostalih njemu pridruženih prehrambenih maloprodajnih grupacija. Krajem kolovoza potražnja se donekle oporavila jer su praznici pri kraju u sve većem broju saveznih država.

Pročitajte više

Kupite u snack baru - jedite kod kuće

Štedljivost karakterizira tržište izvan kuće u 2003. godini

Nakon cjenovnog šoka 2002. godine, njemački su potrošači u 2003. godini nastavili smanjivati ​​posjete restoranima i zalogajnicama, a uštedjeli su i na troškovima. U klasičnom uslužnom ugostiteljstvu rezerviranost najviše pati od hotela i specijaliziranih restorana, dok u segmentu brze prehrane dostavne službe gube kupce. Češće nego prije, gotova jela nosimo kući iz restorana brze hrane ili zalogajnica, ne samo kako bismo uštedjeli na kupnji pića koja su kod kuće jeftinija.

Nova tržišna studija ZMP Central Market and Price Report Office GmbH i CMA Centrale MarketingGesellschaft der deutschen Agrarwirtschaft mbH, koja je objavljena na temelju podataka Intelect Marktforschung GmbH. Studija raščlanjuje strukturu potražnje u različitim segmentima gastronomije te daje, između ostalog, detaljne podatke o dobi i spolu kupaca te o ponašanju potrošača po regijama i veličini grada, po dobu dana i danu u tjednu. .

Pročitajte više

Istočna Europa se približava

ZMP Istočnoeuropski forum 14./15. listopada 2004. u Berlinu

Šest mjeseci nakon pristupanja osam zemalja srednje i istočne Europe, kao i Malte i Cipra, nema znakova većih poremećaja na tržištu glavnih poljoprivrednih proizvoda. No ide li doista sve tako glatko? Koja kretanja na poljoprivrednim tržištima se pojavljuju u budućnosti? Kako potrošači u novim članicama reagiraju na prošireni asortiman?

Poznati govornici iz zemlje i inozemstva ocjenjivat će najnovija kretanja na tržištima svinja, goveda, mlijeka, peradi i žitarica na ZMP Istočnoeuropskom forumu. Konferenciji 15. listopada 2004. u Dorint Novotel Berlin Mitte prethodi popratni program 14. listopada 2004. Jezik konferencije je njemački, a izlaganja će biti simultano prevođena na engleski. Na www.zmp.de/foren zainteresirani mogu pronaći sve dodatne informacije o Istočnoeuropskom forumu i uvjetima sudjelovanja.

Pročitajte više

RFID: Inovacija ili iluzija? EUROFORUM konferencija “RFID 2005”

(22. do 24. studenog 2004., Frankfurt na Majni)

Prema zagovornicima, RFID je inovacija bez koje ništa neće funkcionirati u budućnosti. A protivnici objašnjavaju da je RFID iluzija jer tehnologija još nije zrela, standardi još nisu razjašnjeni, a pitanja sigurnosti i privatnosti još su otvorena. RFID ne treba uvoditi ni pod koju cijenu, upozoravaju praktičari projekta i savjetuju da se odluka za ili protiv radiotagova donese isključivo na temelju strateških aspekata. Više od 40 stručnjaka na EUROFORUM konferenciji “RFID 2005” od 22. do 24. studenoga 2004. u Frankfurtu pružit će pomoć pri donošenju odluka i potrebno stručno znanje. Važna osnovna znanja i brojni praktični primjeri iz različitih sektora pripremaju sudionike za informiranu raspravu o korištenju RFID-a.

Tijekom plenarnog dana, prof. Elgar Fleisch (voditelj Instituta za tehnološki menadžment, Sveučilište St. Gallen; supredsjedavajući Auto-ID Labs & M-Lab) predstavit će operativne i strateške potencijalne koristi iz perspektive poslovne administracije i objasniti njegovu viziju RFID transpondera za pametni proizvod. Na pitanje zašto je RFID važna tema, suosnivač Intellion AG Elgar Fleisch je organizatoru odgovorio: „S RFID-om i drugim sveprisutnim računalnim tehnologijama, informacijski sustavi po prvi put dobivaju oči i uši. Ranije su im podatke morali unositi ljudi pomoću tipkovnica i čitača barkodova, što je oduzimalo mnogo vremena. Sada RFID omogućuje automatsko prikupljanje mnogo više i mnogo preciznijih podataka o stvarnom svijetu, i to po mnogo nižoj cijeni. U prvom koraku, RFID vodi do sigurnijih, bržih i time učinkovitijih procesa, u drugom koraku do novih pametnih proizvoda i usluga.”

Pročitajte više

Dvije trećine odjela kobasica i mesa u bečkim supermarketima su neispravni

Kupujete li meso ili kobasice na pultu u supermarketu, higijenski uvjeti često nisu onakvi kakve biste očekivali. Trenutna istraga AK Verbraucherschützer otkrila je da je zbog pronađenih nedostataka dvije trećine servisnih šaltera klasificirano samo kao "prosječno" do "nezadovoljavajuće". Često su nedostajali propisani higijenski uvjeti, čistoća strojeva za rezanje ili vitrina bila je loša, hlađenje je bilo loše, prikazi temperature bili su netočni, a rok trajanja prekoračen ili netočan. Higijenski nedostaci također su često uočeni u prostorima za pripremu i prodajnim vitrinama. AK poziva na veći samonadzor od strane tvrtki i dosljedne kontrole od strane tijela za nadzor hrane. ##|n##Studija prodajnih mjesta za mesne i kobasičarske proizvode u bečkim supermarketima ##|n##Anketa lipanj 2004.##|n##

(prodaja mesa i kobasica u pogonu, prodajni regali za prodaju svježe pretpakiranog svježeg mesa ili mesa koje nije pretpakirano u poslovnici)

Pročitajte više

svinjogojstvo vani?

Broj farmi ubrzano opada

Broj farmi u Njemačkoj koje zarađuju na svinjogojstvu osjetno se smanjio u posljednjih godinu dana. Prema preliminarnim rezultatima posljednjeg popisa stoke iz svibnja ove godine, u cijeloj zemlji bilo je samo 91.500 farmi na kojima su se držale svinje, što je bilo 16,2 posto ili 17.600 farmi manje nego u svibnju 2003. u starim saveznim državama; tamo se nedavno svinjogojstvom bavilo samo 85.600 farmi, 16,8 posto manje nego prije godinu dana. U novim saveznim državama Savezni ured za statistiku izbrojio je 5.800 uzgajivača svinja, što je 6,4 posto manje nego u svibnju 2003. godine.

Budući da se broj svinja smanjio "samo" za 2,8 posto na oko 25,61 milijuna grla, prosječna stoka po preostalom uzgajivaču svinja u Njemačkoj porasla je za oko 39 svinja na 280 grla. Zalihe u Zapadnoj Njemačkoj porasle su za 36 na prosječnih 257 svinja po farmi, u Istočnoj Njemačkoj prosječna veličina stada porasla je za 38 na dobrih 623 životinje u roku od godinu dana.

Pročitajte više

Ponovno je porasla potrošnja kobasica

Kuhane kobasice i suhomesnati proizvodi su favoriti

Potrošnja kobasica u Njemačkoj, koja je značajno pala 2001. i 2002. zbog BSE krize na tržištu govedine, značajno se oporavila 2003. Prema podacima Njemačke udruge mesara, potrošnja kobasica lani je porasla na 31,1 kilogram, nakon samo 2001 kilograma 30,3. i 2002 kilograma 30,5. godine. U 2000. godini konzumirano je 31,8 kilograma po stanovniku i godini.

Na prvom mjestu su barene kobasice – uključujući mesne i pivske kobasice – s potrošnjom po stanovniku od 7,4 kilograma, a slijede suhomesnati proizvodi, odnosno cijeli asortiman šunke i suhomesnatih proizvoda, na drugom mjestu s 5,8 kilograma. Nedavno su Nijemci konzumirali 5,4 kilograma sirovih kobasica kao što su salame, landjäger ili mettwurst te 4,2 kilograma malih kobasica – od bečkih do frankfurtskih. Kuhane kobasice kao što su jetrenjača i puding sudjeluju s 3,0 kilograma ukupne potrošnje po glavi stanovnika.

Pročitajte više

iglo dobiva facelifting

Emotivni logo je simbol prirodnosti i topline

Tradicionalni brend iglo ove godine mijenja cijeli svoj brend identitet. Novi iglo svijet pojavljuje se u modernom i toplom dizajnu. Za potrošača, ponovno lansiranje prvenstveno je prepoznatljivo po promijenjenoj shemi boja i revidiranom logotipu. Dosadašnji zaštitni znak iglo vilice bit će zamijenjen logom koji simbolizira prirodnost i posebno toplinu. Prvi koraci prema ostvarenju novog imidža brenda trenutno se poduzimaju u proizvodnji prelaskom na ažurirani dizajn pakiranja. Od kraja srpnja prva pakiranja kreću u prodaju. Pretvorba bi trebala biti većim dijelom dovršena do kraja godine.

Promijenjeni, emocionalni imidž marke vrlo je pozitivno primljen u opsežnim testovima potrošača (1). Novi logo kod potrošača izaziva pozitivne asocijacije kao što su "toplina", "prirodnost", "list" i "val" te se, prema mišljenju većine ispitanika, savršeno uklapa u brend iglo.

Pročitajte više

Hoće li 2006. biti kraj za mnoge mesare?

Aachener Zeitung bavio se mogućim posljedicama novog zakona EU o higijeni u mesnom sektoru koji bi trebao stupiti na snagu 2006. godine. Stručnjaci iz udruge mesara i iz odjela za praćenje intervjuirani su i razgovarali s mesarima iz područja Aachena: okrug Düren. Savezni ministar okoliša želi uvesti zahtjev za označavanje sve hrane koja se prodaje u rasutom stanju na šalterima.

Sada naš list doznaje: Ministarstvo ima još više u rukavu za mesare. A to bi - prema mišljenju mnogih mesara - moglo značiti i kraj za mnoge srednje poduzetnike. Od 2006. u EU će se primjenjivati ​​novi higijenski propisi.

Pročitajte više