Vijesti kanal

EU pomaže Vijetnamu u borbi protiv ptičje gripe

Europska komisija izdvaja milijun eura za borbu protiv ptičje gripe u Vijetnamu

Europska komisija će osigurati 1 milijun eura za pomoć Vijetnamu u borbi protiv ptičje gripe. Sredstva će biti iskorištena za kupnju hitno potrebne opreme. David Byrne, europski povjerenik za zdravlje i zaštitu potrošača, rekao je: "Vijetnam je na čelu globalnih napora za kontrolu ove epidemije, koja predstavlja prijetnju ne samo za regiju nego i za cijeli svijet. Naša je dužnost "Podržati Vijetnam u borbi protiv ove epidemije."

Doprinos EU-a dolazi kao odgovor na pozive za međunarodnu pomoć WHO-a, Organizacije Ujedinjenih naroda za poljoprivredu i hranu (FAO) i Međunarodnog ureda za epizootije (OIE). Sredstva su dostupna odmah, a iskoristit će se za kupnju zaštitne opreme za veterinare i uzgajivače koji rade sa zaraženom peradi te za laboratorijsku i bolničku opremu. Samo uništavanje zaražene populacije vijetnamske peradi koje je u tijeku uključuje više od 15 ljudi, od kojih mnogi još nemaju odgovarajuću zaštitnu opremu. Od početka epidemije u Vijetnamu je od zaraze ptičjom gripom umrlo 000 ljudi.

Pročitajte više

Veleprodajne cijene Siječanj 2004. 0,4% više od prethodne godine

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, indeks veleprodajnih cijena u siječnju 2004. bio je 0,4% viši od razine iz siječnja 2003. U prosincu i studenom 2003. godišnje stope promjene iznosile su +1,3%, odnosno +1,5%. Ukupni indeks bez naftnih derivata u siječnju 2004. porastao je za 1,1% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Osjetno niži porast godišnje stope inflacije uglavnom je uzrokovan efektom statističke baze: snažnim rastom cijena u siječnju 2003. (tada su veleprodajne cijene također porasle za 1,2% kao rezultat povećanja ekoporeza i poreza na duhan ) prvi put više nisu uključeni u izračun godišnje stope.

Pročitajte više

Najbolja govedina skuplja

Cijene u trgovinama prate skučenu ponudu na tržištu

Njemačke su klaonice u proteklih nekoliko tjedana morale potrošiti više novca na kupnju mladih bikova: na lokalnom je tržištu još uvijek nedostajalo životinja spremnih za klanje, no potražnja se nastavila normalno. Rast cijena na tržišnim razinama uzvodnog tržišta pratile su maloprodajne cijene visokokvalitetnih rezova.

Kilogram pirjane junetine, koju su potrošači u prosincu dobivali u prosjeku za 8,37 eura, u siječnju je prosječno koštao 8,66 eura; Goveđi file poskupio je u trgovinama s 24,20 eura po kilogramu u prosincu na prosječnih 24,46 eura u siječnju. Nacionalni prosjek potražnje za mljevenom govedinom ostao je stabilan na oko 5,80 eura po kilogramu, dok je kuhano meso blago palo s 4,93 eura na 4,85 eura po kilogramu.

Pročitajte više

Tržnica svinja za klanje u siječnju

Osjetno veća ponuda

Početkom nove godine na tržištu svinja za klanje bila je znatno manja ponuda, dok je potražnja iz klaonica bila velika. Dostupne životinje su se stoga mogle neometano prodavati po fiksnijim cijenama. Osim toga, sve veći interes za prerađevinama pokazuje i mesna prerađivačka industrija. No, sredinom siječnja ponuda svinja brzo je ponovno dosegla visoku razinu, što znači da su se životinje iz ponude mogle plasirati na tržište samo po nepromijenjenim cijenama. Tek pred kraj mjeseca klaonice su zbog opskrbe, unatoč još uvijek nezadovoljavajućem poslovanju s mesom, ponovno morale korigirati isplatne cijene naviše.

Tovljenici svinja za klanje u mesnoj trgovačkoj klasi E dobivali su u prosjeku 1,16 eura po kilogramu klaoničke mase, šest centi više nego u prosincu, ali to je i dalje šest centi manje nego godinu dana prije. U prosjeku za sve trgovačke klase od E do P klaonice su plaćale 1,11 eura po kilogramu, također šest centi više nego prošlog mjeseca i šest centi manje nego početkom 2003. godine.

Pročitajte više

Nizozemskoj je ponovno dopušten izvoz govedine u Egipat

Egipatska vlada uvjetno je ukinula zabranu uvoza govedine i teletine iz Nizozemske uvedenu krajem 2002. godine zbog BSE-a. Odmah po sklapanju izvoznih ugovora egipatski veterinari trebali bi izvršiti zdravstvene preglede nizozemskih tvrtki izvoznica. Samo ako nema primjedbi na rezultate pregleda može se izdati uvjerenje o zdravstvenoj ispravnosti kojim se odobrava izvoz.

Egipat je dugo bio najvažnije izvozno tržište trećih zemalja za nizozemsku govedinu. U 90-ima Nizozemska je ondje godišnje zarađivala više od 20 milijuna eura. Od zemalja EU-a, osim Nizozemske, jedino Irska trenutno smije izvoziti govedinu u Egipat.

Pročitajte više

Preferencije mesa razlikuju se ovisno o regiji

Svinjetina je omiljena u Istočnoj Njemačkoj

Preferencije prema pojedinim vrstama mesa u Njemačkoj su prilično različite: u istočnim njemačkim pokrajinama jede se iznadprosječno mnogo svinjetine, dok bivši savezni teritorij prednjači kada su u pitanju govedina i teletina. Prema riječima istraživača tržišta ZMP-a, to nije povezano samo s tradicionalnim navikama konzumacije, već i s različitim cijenama ovih vrsta mesa.

Državni prosjek potrošnje svinjskog mesa u 2002. godini iznosio je 53,7 kilograma po stanovniku. Prema procjenama ZMP-a, 62,8 kilograma toga došlo je iz novih država i Berlina; 51,3 kilograma na starom federalnom teritoriju. U konzumaciji svinjskog mesa prednjače stanovnici Saske-Anhalta, Tiringije i Meklenburga-Zapadnog Pomeranija, koji u prosjeku konzumiraju između 65 i 66 kilograma svinjetine po stanovniku godišnje. Potrošači u Hessenu, Sjevernoj Rajni-Vestfaliji i Baden-Württembergu su na začelju s godišnjom potrošnjom po stanovniku od 49 do 50 kilograma.

Pročitajte više

Tržnica janjetine za klanje u siječnju

Potražnja je dobila poticaj

Ponuda domaće janjadi za klanje u prvom je mjesecu nove godine bila razmjerno skučena. Budući da je potražnja za janjetinom znatno porasla sredinom siječnja u kontekstu muslimanskog blagdana žrtve, cijene na veleprodajnom tržištu značajno su porasle; Nadoplate bi se mogle primijeniti prvenstveno za klubove i prednje dijelove. Od toga su profitirali i dobavljači životinja za klanje koji su stalno mogli naplaćivati ​​nešto više cijene svoje janjadi.

Za paušalnu janjad proizvođači su u siječnju dobili prosječno 3,69 eura po kilogramu klaoničke mase, 14 centi više nego u prosincu. Međutim, usporediva prodaja prethodne godine bila je još uvijek manja za 34 centa. Klaonice koje su bile dužne prijaviti fakturirale su oko 1.200 janjadi i ovaca tjedno, ponekad paušalno, ponekad prema komercijalnim klasama. To znači da je raspoloživa ponuda bila 8,4 posto manja nego u prosincu; međutim, bila je gotovo potpuno ista kao ponuda iz siječnja 2003. godine.

Pročitajte više

Ekonomično u restoranu

Potrošnja izvan kuće pala je 2003

 Godine 2003. njemački su građani trošili manje novca na hranu i piće u ugostiteljstvu. Prosječni iznos potrošen na hranu i piće u restoranima, kafićima, kantinama i drugim mjestima izvan kuće pao je na 351 euro po stanovniku, što je, prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, u prosjeku 19 eura manje nego godinu ranije. U 1993., pak, svaki je stanovnik na hranu i piće izvan kuće u prosjeku potrošio 434 eura, 84 eura više nego 2003. U tom je razdoblju prodaja hrane i pića u ugostiteljstvu porasla za 6,4 milijarde eura odn. 18 posto 29 milijardi eura natrag.

Pročitajte više

Rasprava u nizozemskom sektoru organskog uzgoja svinja

Proizvodnja prevelika?

U Nizozemskoj se posljednjih mjeseci oko 20 posto organski proizvedenog mesa moralo prodati po konvencionalnim cijenama zbog nedostatka potražnje. Zbog toga je nizozemski lanac organskih mesnica De Groene Weg/Dumeco sugerirao ekološkim uzgajivačima svinja da smanje proizvodne količine. “Kvota” se izračunava na temelju prosječnog klanja 1.120 organskih svinja tjedno prošle godine.

Prema zamisli lanca mesnica, u budućnosti bi se broj klanja trebao smanjiti na 850 svinja tjedno. Tvrtka također želi smanjiti zajamčenu proizvođačku cijenu s 2,37 eura po kilogramu klaoničke mase organske svinjetine na 2,20 eura po kilogramu. Prema izračunima eko-lanca, u novim uvjetima 23 organska uzgajivača svinja morala bi se iz ekonomskih razloga vratiti na konvencionalnu proizvodnju. Prema LEI institutu za poljoprivrednu ekonomiju, prosječni troškovi proizvodnje u 2003. godini iznosili su 2,56 eura po kilogramu klaoničke mase.

Pročitajte više

Križ zasluga na lenti Paul-Heinzu Wesjohannu

Na prijedlog predsjednika vlade Donje Saske Christiana Wulffa, savezni predsjednik odlikovao je gospodina Paula-Heinza Wesjohanna Križem za zasluge s lentom Reda za zasluge Savezne Republike Njemačke. Ministar za ruralna područja, hranu, poljoprivredu i zaštitu potrošača Donje Saske, Hans-Heinrich Ehlen, uručio je ovo visoko priznanje laureatu na svečanosti u Visbek-Rechterfeldu. Paul-Heinz Wesjohann dao je izvanredan doprinos javnom dobru svojim raznolikim i dugogodišnjim angažmanom u svojoj tvrtki i na raznim volonterskim pozicijama. U svom hvalospjevu, ministar Ehlen se osvrnuo na Wesjohannovo dalekovidno vodstvo Paul-Heinz Wesjohann grupe (PHW grupa). Upravo zahvaljujući njemu tvrtka od 1995. godine u peradarstvu koristi integrirani sustav s potpunim dokazom o podrijetlu.

Što se tiče ranog odustajanja od životinjskog brašna i antibiotika, ministrica Ehlen također je priznala da poduzetnik igra važnu ulogu u zaštiti potrošača i sigurnosti hrane. Paralelno s uspješnim širenjem PHW grupe koja sada uključuje 30 srednjih poduzeća s ukupno oko 3800 zaposlenika, Paul-Heinz Wesjohann također je desetljećima uključen u strukovne organizacije. To uključuje članstvo u upravnom odboru Savezne udruge klaonica peradi od 1973.

Pročitajte više

Uredba EU o zdravstvenim tvrdnjama za hranu kritizirana

Saslušanje u Odboru za zaštitu potrošača, hranu i poljoprivredu

Na javnoj raspravi Odbora za zaštitu potrošača, prehranu i poljoprivredu u ponedjeljak poslijepodne predstavnici njemačke prehrambene i konditorske industrije te reklamne industrije oštro su kritizirali nacrt propisa o nutritivnim i zdravstvenim tvrdnjama na hrani koje je predstavila Europska komisija ( Vijeće br. 11646/03) i o dodavanju vitamina i minerala i nekih drugih tvari hrani (Vijeće br. 14842/03). Bivša uredba ima za cilj uspostaviti opća načela za korištenje nutritivnih i zdravstvenih tvrdnji u označavanju hrane u EU-u i zaštititi potrošače od obmanjujućeg oglašavanja. Neprovjerljive informacije o općem blagostanju treba ubuduće zabraniti. Kako bi se spriječile zavaravajuće informacije o nutritivnoj vrijednosti, navedeni su i precizni uvjeti za korištenje izraza kao što su „smanjena masnoća“, „nizak šećer“ itd. Zdravstvene tvrdnje koje se temelje na neospornim znanstvenim nalazima trebale bi biti uključene u “pozitivnu listu”, a reklamne poruke s određenim zdravstvenim obećanjima treba izričito odobriti Europska komisija. Druga uredba predviđa, među ostalim, jedinstvene EU propise o dobrovoljnom dodavanju vitamina i minerala hrani.

Za predstavnike Središnjeg udruženja njemačke reklamne industrije (ZAW), Saveznog udruženja njemačke konditorske industrije (BDSI) i Saveznog udruženja njemačke prehrambene industrije, planirana uredba o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama krši zakon Zajednice jer uključuje nerazmjerno uplitanje u prava oglašivačkih tvrtki i nadalje nedopušteno ograničava prava potrošača na informiranje. Osim toga, u nacrtu uredbe samo se navodi da je prioritet usklađivanje unutarnjeg tržišta. U stvarnosti se radi o golemoj regulativi u područjima zdravlja i zaštite potrošača za koju EU nema regulatorne ovlasti. ZAW se također požalio da će izjave u vezi sa zdravljem koje su prije bile dopuštene bez ograničenja u budućnosti morati biti podvrgnute krajnje birokratskom postupku odobravanja. Povezani napori posebno su veliki za manje i srednje tvrtke. Na taj bi se način etablirana tržišta zacementirala, a ulazak novih sudionika na tržište “nerazmjerno” otežan. Prema mišljenju BDSI-ja, predloženi propisi predstavljaju promjenu paradigme od naknadne državne kontrole prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji do kombinacije opsežnih zabrana i obveze da se zdravstvene tvrdnje odobravaju samo nakon složenog postupka. Postaju li nacrti pravilnika stvarnost, za očekivati ​​je značajan gubitak radnih mjesta u konditorskoj industriji. Predstavnik Savezne udruge njemačke prehrambene industrije založio se za planirano uvođenje tzv. nutricionističkih profila, koje bi namirnice morale pokazati na pozitivan način kako bi u budućnosti mogle nositi prehrambene i zdravstvene izjave, treba poništiti bez zamjene, jer njihove dobrobiti nisu dovoljno dokazane nutricionističkom znanošću.

Pročitajte više