Vijesti kanal

Dovoljna količina jaja

Cijene u trgovinama nastavile su padati iu veljači

Trenutačno dovoljna ponuda standardnih jaja trenutno nudi njemačkim potrošačima jeftinije mogućnosti kupovine nego prije: sada moraju platiti samo prosječno 1,17 eura za paket od deset standardnih proizvoda (uglavnom iz kaveznog uzgoja) u težinskoj kategoriji M; Početkom godine ta je prosječna cijena na maloprodajnoj razini iznosila 1,31 euro. Ponuda jaja iz konvencionalnog slobodnog držanja i uzgoja u štalama, međutim, nije tako velika. Trgovine za to naplaćuju slične cijene kao i prije. Za deset jaja iz slobodnog uzgoja, težinske klase M, prosječna cijena bila je 1,88 eura, dok su jaja iz štale u prosjeku stajala 1,71 euro.

Razvoj cijena prilagođen potrošačima rezultat je relativno tihog poslovanja. Potražnja trenutno nije osobito živa u potrošačkom sektoru, kao ni u industriji proizvoda od jaja i bojadnicama. Izvozne mogućnosti su također ograničene. Situacija će se vjerojatno promijeniti tijekom ožujka, posebice s obzirom na Uskrs u prvoj polovici travnja. Tada će se vjerojatno povećati interes za kupnju jaja na svim razinama. Cijene bi tada mogle ponovno malo porasti.

Pročitajte više

Ponuda peradi u Nizozemskoj i dalje je veća od potražnje

Preliminarna bilanca opskrbe za 2003. godinu

Učinci ptičje gripe u proljeće 2003. jasno se odražavaju u privremenim brojkama za nizozemsko tržište peradi koje sada predstavlja Product Board: proizvodnja mesa peradi pala je prošle godine na oko 517.000 tona, 27 posto manje nego 2002. Nizozemska proizvodnja bio dovoljan i još uvijek dovoljno dobar da zadovolji domaće potrebe; međutim, stupanj samodostatnosti smanjio se za 45 postotnih bodova na 149 posto. U 2003. potrošnja je pala za pet posto na 346.000 tona mesa peradi.

Unatoč gubicima proizvodnje, Nizozemska je ostala neto izvoznik peradi u 2003. Međutim, izvoz mesa peradi pao je za 15 posto na 649.000 tona. Izvoz žive peradi pao je još drastičnije, za 72 posto, na 20.000 tona. Razlog tome je, među ostalim, privremena zabrana kretanja žive peradi zbog ptičje influence.

Pročitajte više

Kako zamrzavanje ribolova ugrožava mnoge morske ptice

Ekolog iz Jene uključen u studiju o utjecaju zabrana ribolova

Ribari ulove više nego što misle. Količina koju ulove također utječe na prehrambeno ponašanje morskih ptica. Na primjer, veliki pomornik - poznat i kao pomornik - prilagodio se "pokupiti" dio svoje hrane izravno s ribarskih brodova. Tamo se premalena ili neupotrebljiva riba baca natrag izravno u more kao "prilov". Ove ribe, koje "služe" ljudi, pomornici su prepoznali kao lak plijen i postale su sastavni dio njihove prehrane. "Pomorići su generalisti, jedu gotovo sve", objašnjava Simone Pfeiffer s Instituta za ekologiju Sveučilišta u Jeni. Veliki pomornici prilagodili su svoje prehrambene navike dugogodišnjim praksama ribolova na takav način da ribu love sami, a male morske ptice samo nadopunjuju hranu koju ulove.

Pročitajte više

Natjecanje u kvaliteti šunke i kobasice

"Kvaliteta mora biti važnija od cijene"

Njemačko poljoprivredno društvo (DLG) održalo je svoje „Međunarodno natjecanje kvalitete za šunku i kobasice" u izložbenim dvoranama u Kasselu. Natjecanje, koje se svake godine održava na različitim lokacijama, najveći je neutralni test kvalitete mesnih proizvoda u Njemačkoj. Oko 5.000 mesa proizvode je kvalitativno ocijenilo 500 stručnjaka. Istodobno se provode ispitivanja u nekoliko laboratorija. Prema riječima direktora DLG-a dr. Reinharda Grandkea, za neometano odvijanje ovako velikog događaja potrebna je posebna infrastruktura i posebni logistički zahtjevi Funkcionalna sajamska konstrukcija u Kasselu optimalno ispunjava te zahtjeve."Zato dolazimo uvijek rado dolazimo ovdje."

dr Grandke je bio zadovoljan što su se registracije proizvoda za ovogodišnje natjecanje "Schinken und Wurst" povećale za četiri posto u odnosu na prethodnu godinu. Time je jasno da se mnoge tvrtke u mesnici i industriji mesnih proizvoda oslanjaju na neutralno ispitanu kvalitetu. Shvatio je to kao pravi signal. „Jer kada su u pitanju meso i mesne prerađevine, moramo osigurati da dobra kvaliteta ponovno postane važnija od najniže moguće cijene.

Pročitajte više

Kako je kobasica zdravija?

Mnogi potrošači kunu se u probiotike (grčki: za život) i njihove navodne učinke na promicanje i očuvanje zdravlja. Probiotici su određeni živi mikroorganizmi koji se danas dodaju mnogim namirnicama – posebice mliječnim proizvodima poput jogurta, ali sve više i sirovim kobasicama poput salama. Potrošači su spremni platiti više za dodatnu zdravstvenu korist koja je mnogo puta reklamirana. Je li to opravdano, jesu li dodatne zdravstvene dobrobiti znanstveno dokazane? Znanstveni direktor prof.dr. Achim Stiebing (Sveučilište primijenjenih znanosti Lippe i Höxter).

Bakterije mliječne kiseline spadaju među klice koje promiču zdravlje. Također se prirodno nalaze u hrani koja je fermentirana mliječnom kiselinom, poput jogurta ili kiselog mlijeka. Tako npr. Na primjer, početkom ovog stoljeća dugovječnost stanovništva jugoistočne Europe povezivala se s velikom konzumacijom kiselih mliječnih proizvoda.

Pročitajte više

Potrošačke cijene u siječnju 2004. porasle su 1,2% na godišnjoj razini

Reforma zdravstva podiže cijene

Kako je izvijestio Savezni zavod za statistiku, indeks potrošačkih cijena za Njemačku je u siječnju 2004. porastao za 2003% u odnosu na siječanj 1,2. godine. U odnosu na prosinac 2003. zabilježen je porast od 0,1%. Time je potvrđena procjena za siječanj 2004. temeljena na rezultatima šest saveznih država. U prosincu 2003. godišnja stopa promjene iznosila je 1,1%, au studenom 1,3%.

Učinci zdravstvene reforme dali su veliki doprinos rastu cijena. Bez potrošnje na zdravstvenu zaštitu, ukupni bi se indeks u siječnju povećao za 0,6%. Posebno su značajne bile participacije onih sa zakonskim zdravstvenim osiguranjem za farmaceutske proizvode, lijekove i terapijske uređaje, kao i za zdravstvene usluge (vidi objašnjenja u nastavku).

Pročitajte više

Proizvođačke cijene u siječnju 2004. samo 0,2% u odnosu na prethodnu godinu

Indeks proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda u siječnju 2004. bio je viši za 0,2% u odnosu na siječanj 2003. Kako izvještava i Federalni zavod za statistiku, godišnja stopa promjene u prosincu 2003. godine i dalje je bila +1,8%. U odnosu na prethodni mjesec, indeks je u siječnju 2004. pao za 0,2%.

Smanjenje godišnje stope inflacije uglavnom je uzrokovano učinkom statističke baze: snažnim rastom cijena u siječnju 2003. (u to vrijeme su proizvođačke cijene porasle za 1,4% u odnosu na prosinac 2002., također kao rezultat viših eko poreza i duhana porezne stope) prvi put više nisu uključeni u izračun godišnje stope .

Pročitajte više

plijesni na hrani

Izrezati ili baciti?

Plijesan se obično pojavljuje kao zelenkasto-bijela prevlaka, osobito na kruhu, pekarskim proizvodima, orašastim plodovima, siru ili džemu. Ono što možete vidjeti izvana je travnjak gljivica, ali njegova mreža niti raste duboko u hranu i tamo je nevidljiva. Kako plijesan raste, ona proizvodi toksine koji se nazivaju mikotoksini. Takav gljivični toksin je, na primjer, aflatoksin, koji se smatra teškim štetnikom jetre. Također se raspravlja o kancerogenom učinku. Ostali gljivični toksini mogu oštetiti bubrege i potisnuti tjelesnu obranu.

Plijesan se širi putem spora, sićušnih kuglica koje nama nevidljivo lete zrakom i razmnožavaju se na hrani. Plijesan se posebno dobro razvija tamo gdje je vlažno i toplo. Informativna služba za pomoć, Bonn, daje sljedeće savjete za rješavanje problema s pljesnivom hranom u kućanstvu: Ako imate cijele štruce kruha i tvrdi sir (planinski sir, Gruyere, Parmesan, Chester, Manchego) u jednom komadu, možete izdašno rezati s pljesnivih područja. Kod narezanog kruha također biste trebali odbaciti nekoliko kriški ispred i iza pljesnivog područja. Čak i s marmeladom s udjelom šećera iznad 60% možete izdašno izvaditi kalup.

Pročitajte više

medijski paket pomoći “Higijena za profesionalce”

"Svestrani bezbrižni materijal" za obuku o higijeni i Zakonu o zaštiti od infekcija

Godina brzo prođe, a iz godine u godinu odgovorni u gospodarskim kuhinjama susreću se sa zadaćom organiziranja edukacije prema Pravilniku o higijeni hrane i poduke prema Zakonu o zaštiti od infekcija za svoje zaposlenike. Medijski paket pomoći posebno je dizajniran za ovu svrhu i obećava zabavno učenje za sve uključene. Osim za izvođenje zakonski propisanih tečajeva, pogodan je i za početnu nastavu kuhinjskog osoblja, za nastavu u ugostiteljstvu i za izvanstrukovnu nastavu.

Sadrži CD-ROM sa slajdovima, radnim listovima i popratnim tekstom, video, dva specijala za trenera, dvije knjižice za sudionike te postere i naljepnice za motivaciju. Svi mediji su usklađeni i mogu se koristiti u kombinaciji, pojedinačno ili korak po korak.

Pročitajte više

Teška znanost i vrhunska kuhinja

Molekularni restorateri žongliraju s proteinima i polimerima / Objavljeno novo istraživanje Maxa Plancka

Fizičar s Instituta Max Planck za istraživanje polimera u Mainzu elegantno spaja svoje istraživanje meke tvari s kuhanjem kao znanošću. Za "molekularnog gastronoma" Thomasa A. Vilgisa kuhinja stoga postaje laboratorij. Posljednje izdanje časopisa MaxPlanckResearch (4/2003) posjetilo je Vilgis i opisuje što se događa kada se "tvrda znanost" susreće s "visokom kuhinjom".

Zašto meso postaje mekano kada se kuha, ali postaje žilavo kada se predugo zagrijava? Što se događa prilikom mućenja bjelanjaka ili bistrenja maslaca? Znanstvenici koji sebe nazivaju "molekularnim gastronomima" bave se takvim pitanjima o kemiji i fizici pečenja, umaka ili pudinga. Thomas Vilgis je jedan od njih. Njegov stalni posao na Institutu Max Planck za istraživanje polimera u Mainzu bavi se istraživanjem svojstava polimera, biopolimera i složenih materijala od kojih se oni mogu izgraditi.

Pročitajte više